VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 20/02/2019

PARALOVO - SELO BEZAKONjA I NADE

 

Ristići pet vijekova žive u Paralovu... Srbi uzalud prijavljuju krađe jer im na sudu prijave odbacuju uz obrazloženje da su lopovi i šumokradice "socijalni slučajevi"... Ni unuci ne žele da idu...

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

NOVO BRDO, 20. FEBRUARA /SRNA/ - Od tri stotine domaćinstava sa oko 1.200 članova u Paralovu, sada opština Novo Brdo, nekada jedno od najvećih srpskih sela u opštini Gnjilane, dvadesetogodišnju izolaciju i bezakonje Albanaca izdržalo je trideset i pet porodica.

Ove porodice broje pedesetak odraslih i desetoro djece uzrasta od prvog razreda osnovne škole do četvrtog srednje.

"U Paralovu nije bilo domaćinstva iz kojeg po dvoje-troje članova nije imalo državni posao, a nije bilo korisnika socijalne pomoći", ističe mještanin Živojin Ristić.

Poslije 1999. godine, NATO agresije i povlačenja srpske vojske, pokrenut je talas raseljavanja i pustošenja srpskih domaćinstava.

Dvojica odvažnijih srpskih domaćina ubijena su na kućnom pragu, desetine domaćinstava je spaljeno, stotine hektara stogodišnjih šuma posječeno, a mehanizacija i stočni fond opljačkani.

Srbi su protjerani iz osam zaselaka, a njihova imovina raznesena.

"LJudi su spasavali žive glave ostavljajući za sobom imovinu koju su dojučerašnje komšije Albanci iz susjednih sela raznosili utrkujući se ko će više srpskih kuća da opljačka i spali", prisjeća se Živojin.

Poslije 1999. godine sva prijateljstva Srba i Albanaca su presahla.

U vlasništvu Srba bilo je oko 2.000 hektara njiva i šuma, a sada je uz put koji Prištinu povezuje sa Gnjilanom ostalo samo jedno srpsko domaćinstvo, i to sa jednim članom i objekat Osnovne škole "Sveti Sava", u kojoj nastavu pohađa desetoro Prekovčana i jedan dječak iz Koretišta.

"Doživeli smo rasulo, ali odgovornost snosimo i mi jer smo prihvatili da se Paralovo, u skladu sa Ahtisarijevim planom, pripoji opštini Novo Brdo, pa smo sada od centra opštine udaljeni više od 25 kilometara", priča Živojinov sin Predrag, nastavnik ruskog jezika.

On se sjeća da je na biračkom mjestu u Paralovu pravo glasa imalo oko 700 Srba i nijedan Albanac, a danas se na biračkom spisku zvanično nalazi oko 300 Srba, mada je mnogo njih umrlo.

"Ostavljeni smo i prepušteni sami sebi jer sada matična opština Novo Brdo nema ni finansijskih ni kadrovskih mogućnosti da nam pritekne u pomoć", navodi Predrag i napominje da najveći problem po opstanak i preživljavanje
preostalih Srba predstavljaju krađe i pustošenja šuma.

Srbi uzalud prijavljuju te slučajeve kosovskoj policiji jer na sudu prijave odbacuju, uz obrazloženje da su lopovi i šumokradice "socijalni slučajevi".

Ristići su odlučni da opstanu na imanju na koje su došli prije pet vijekova, kako je ostalo zapisano u katastarskim i crkvenim knjigama.

"Verujem da će moja deca, Jovan i Veljko, kao i deca mog devera - Nevena i Aleksandar, po završetku škole ostati ovde u Paralovu jer sam videla da oni koji su prodali i nastanili se po gradovima po centralnoj Srbiji žive u bedi", kaže Nadica Risrić, Predragova supruga.

Ona je zahvalna monaštvu manastira Draganac na bezrezervnoj podršci i staranju o preostalim Srbima, posebno o porodicama koje imaju djecu.

Aleksandar Ristić, Predragov bratanac, planira da završi arhitekturu i da se bavi projektovanjem i informatikom.

"Znam da je to zanimanje budućnosti i da sa završenom arhitekturom mogu naći posao i sebi obezbediti budućnost ovde u Paralovu jer sam uveren da će se, kako vreme prolazi, Srbi i Albanci pomiriti i nastaviti da žive zajedno kao nekada", nada se ovaj srednjoškolac.

I djed Živojin i dalje vjeruje da će mu unuci živjeti zajedno sa vršnjacima albanske nacionalnosti i da će prezime Ristić dugo trajati i biti upisivano u knjige rođenih i vjenčanih.

Ristići pozivaju predstavnike vlasti, srpske i albanske, da posjete Paralovo.