VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

20/02/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 22. FEBRUARA /SRNA/ - Danas je petak, 22. februar, 53. dan 2019. Do kraja godine ima 312 dana.

 

1512. - Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena /Amerikus/ njemački kartograf Martin Valđemiler Novi svijet nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalijsku ekspediciju.

1732. - Rođen američki državnik Džordž Vašington, prvi predsjednik SAD, vojskovođa u američkom ratu za nezavisnost. Komandovao je vojskom kolonista u pobjedonosnom ratu za nezavisnost od Engleske od 1775. do 1783. Za predsjednika SAD izabran je 1789. i na tom položaju je ostao osam godina. Kao šef države trudio se da uspostavi uticaj i autoritet federacije i ukloni razlike između sjevernih i južnih država. Stav prema starom savezniku - Francuskoj /proglasio je neutralnost SAD u ratu Engleske i drugih država protiv revolucionarne Francuske/ i unutrašnja politika /približavanje federalistima/ stvorili su mu jaku opoziciju u zemlji. Iz političkog života povukao se razočaran 1797. i odbio je da se treći put kandiduje za predsjednika, uputivši narodu poznatu oproštajnu besjedu.

1788. - Rođen njemački filozof Artur Šopenhauer, čija je filozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogućni svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Sjedinio je kantovsku i pesimističko-budističku inspiraciju. Učio je da je svijet, kao čulno dostupni, empirijski poredak stvari - "moja predstava" i da je podložan četvorostrukom značenju principa dovoljnog razloga, odnosno da svako biće ima razlog postojanja u "volji", motiv djelanja, uzrok nastajanja i razloge koji ga čine spoznajnim. U osnovi "svijeta kao predstave" bivstvuje volja za individualnim postojanjem i održanjem. Djela: "O četvorostrukom korijenu principa dovoljnog razloga", "Svijet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

1819. - SAD preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

1826. - Rođen srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, a potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu /Bratislava/, a Pravni fakultet u Beču, gdje je doktorirao 1854. Još na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista 1870. je osuđen na godinu dana zatvora, a 1876. uhapšen i poslije godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pjesme - najznačajnija je "Spasova noć", a najpoznatija "Već se srpska zastava svuda vije javno". Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu "Slavjanka", koji je uređivao. Bio je prvi urednik lista "Zastava", koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1828. - Mirom u Turkmančaiju Persija je, poslije poraza u ratu s Rusijom, prinuđena da preda dio Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

1848. - U Parizu izbila prva buržoasko-demokratska revolucija, u kojoj se proletarijat pojavio kao društvena snaga sa sopstvenim političkim zahtjevima. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip je raspustio vladu 23. februara, sljedećeg dana je abdicirao i pobjegao u Englesku, a privremena vlada ukinula je monarhiju i proglasila republiku. Proklamovane su demokratske slobode, opšte pravo glasa, sloboda štampe, smanjenje radnog dana, pravo na rad i izborno pravo za sve muškarce starije od 21 godine, a u kolonijama je ukinuto ropstvo. Uspjeh revolucije u Francuskoj podstakao je revolucije u Njemačkoj, Austriji, Italiji i oslobodilačke pokrete u južnoslovenskim zemljama.

1862. - Tokom američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen predsjednikom Konfederacije Država Amerike.

1875. - Umro francuski slikar Žan Batist Kamij Koro, jedan od tvoraca modernog lirskog intimnog pejzaža, sa izuzetno finim osjećanjem za srebrnaste i sive tonove. Njegove ženske figure, obično u enterijeru, odlikuju se rijetkom delikatnošću strukture. Uradio je oko 2.000 slika, 300 crteža i desetak grafika.

1882. - Knez Milan Obrenović proglasio Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. poslije ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namjesnika kad je 1872. postao punoljetan.

1900. - Rođen španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih u svjetskoj kinematografiji. Od 1936. do 1939. snimao je u Španskom građanskom ratu za republikance, a od 1947. radio je uglavnom u Meksiku. Snimio je 32 filma, a "Andalužanski pas" iz 1928. i "Zlatno doba" iz 1930. obrazac su nadrealističkog poetskog filma. Napisao je autobiografiju "Moj posljednji uzdah". Ostali filmovi: "Zemlja bez hljeba", "Los olvidados", "Uspon u nebo", "Zločinački život Arčibalda Krusa", "Robinson Kruso", "To se zove zora", "Nazaren", "Viridijana", "Taj mračni predmet želja", "Anđeo smrti", "Zvjezdani put", "Tristana", "LJepotica dana", "Diskretni šarm buržoazije".

1903. - Umro austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pjesama, posebno po "Knjizi španskih pjesama" i "Knjizi Geteovih pjesama". Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pjesnika.

1913. - Revolucionarnog predsjednika Meksika Fransiska Madera i potpredsjednika Pina Suaresa ubila vojska.

1921. - Rođen centralnoafrički diktator Žan Bedel Bokasa, koji je na vlast došao vojnim udarom 1966, proglasio se 1972. doživotnim predsjednikom, a 1976. carem. Vojnim udarom srušio je bliskog rođaka, predsjednika Davida Daka, a 1977. je za ceremoniju krunisanja utrošio četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje, promijenivši naziv Centralnoafrička republika u Centralnoafričko carstvo. Tokom vladavine - koju je obilježio nevjerovatnim ekstravagantnostima, rasipanjem državne imovine i strašnim zločinima nad sopstvenim narodom - povremeno je bio i premijer, ministar odbrane, pravde, informacija, poljoprivrede i stočarstva, zdravstva, vojne i civilne avijacije, državne uprave, kopnenog, riječnog i vazdušnog saobraćaja, pošta i telekomunikacija, trgovine, industrije, rudarstva. S vlasti ga je 1979. zbacio bivši predsjednik Dako i vratio zemlju u status republike.

1935. - Rođen srpski pisac Danilo Kiš, izuzetan stilista širokog obrazovanja, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka, "zver-veka" - kako ga je s pravom označio. Pisao je negovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

1942. - Austrijski pisac Štefan Cvajg - koji je pred nacistima 1938. emigrirao u SAD - u Brazilu je izvršio samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen nacističkim varvarstvom. U ranim djelima je, pod uticajem bečkog impresionizma, psihoanalize Zigmunda Frojda i humanističke evropske tradicije, bio zaokupljen lavirintima ljudske psihe. Kasnije je znatnu popularnost stekao romansiranim biografijama i esejističkim studijama o značajnim ličnostima istorije i literature. Djela: pripovijetke "Pometenost osjećanja", "Amok", "Prvi doživljaj", romansirane biografije "Žozef Fuše", "Marija Antoaneta", "Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog", "Marija Stjuart", studije "Tri majstora" /Balzak, Dikens, Dostojevski/, "Borba s demonom" /Helderlin, Klajst, Niče/, "Tri pjesnika svoga života" /Kazanova, Stendal, Tolstoj/, "Jučerašnji svijet" /melanholična slika evropske kulture na umoru/.

1967. - Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno predao izvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši samo titulu predsjednika.

1979. - Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo punu nezavisnost, poslije 165 godina britanske uprave.

1980. - Umro austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme, ekstatičnog, ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, dramatična je vizija strastveno doživljene realnosti. U toku Drugog svjetskog rata slikao je velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Njegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost.

1980. - Izraelska vlada donijela odluku o puštanju u opticaj nove nacionalne valute šekela, koji je zamijenio izraelsku funtu.

1987. - Umro američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismijevao je i razarao banalnost masovne komercijalne američke kulture i američke mitove, od vesternjačke sage do pokreta za oslobađanje žena. Filmovi: "Empajer", "San", "Djevojke iz Čelzija", "Usamljeni kauboji", "Meso", "Đubre", "Seks", "Pobunjene žene", "Meso za Frankeštajna", "Krv za Drakulu".

1990. - U glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru uklonjena posljednja statua Josifa Visarionoviča Staljina.

1991. - Dogovorom da BiH ostane u granicama u kojima je bila u SFRJ, da se ustavno uređenje bazira na nekoliko entiteta i da se pregovori nastave, u Lisabonu su završeni pregovori trojice lidera nacionalnih stranaka u BiH. Nekoliko dana kasnije vođa muslimana Alija Izetbegović odbio je da potpiše sporazum na koji je prethodno pristao, što je ubrzalo izbijanje građanskog rata u BiH.

1991. - SAD u Zalivskom ratu dale Iraku rok od 24 časa da povuče vojsku iz Kuvajta ili će biti suočen sa sveopštim napadom.

1992. - Savjet bezbjednosti UN odlučio da u srpske krajine pošalje 14.000 "plavih šljemova" s mandatom na godinu dana i mogućnošću produženja.

1992. - Umro vođa grčkih partizana Vafijadis Markos, komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije vođa Narodnooslobodilačkog fronta /EAM/ 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947. proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu, u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života.

1993. - Sahranjeno 38 Srba - žrtava zločina muslimanske vojske, čiji su leševi otkriveni na području Kamenice u blizini Zvornika. Leševi su teško identifikovani, jer su žrtve masakrirane.

1994. - Ministarstvo pravde SAD saopštilo da je bivši visoki službenik CIA Oldrič Hejzen Ejms devet godina bio špijun SSSR i potom Rusije.

1996. - Francuska kao prva zemlja Evropske unije normalizovala diplomatske odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i vratila ih na ambasadorski nivo.

1998. - Umro vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umjetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista - prije Drugog svjetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a poslije rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mjesta na svjetskom streljačkom prvenstvu.

2005. - U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinciju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uništeno.