VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Tema dana09/05/2019

ODAVANjE POČASTI ZLOČINCIMA GOVORI KAKVA JE DANAŠNjA HRVATSKA

 

BEOGRAD, 9. MAJA /SRNA/- Sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je da činjenica da je hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović dan uoči obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom posjetila Blajburg i odala počast ustašama koji su bili "najstrasniji izdanci fašizma" govori kakva je današnja Hrvatska i na koje temelje se oslanja.

 

On je u izjavi Srni napomenuo da je poznato ko je stradao u Blajburgu i da su vlasti Austrije zabranile manifestacije na kojima se prezentuje ustaška ideologija.

"Austrija se ogradila i sada na neki način Grabar Kitarović želi da izbjegne ono što bi se 18. maja trebalo desiti na toj komemoraciji i željela je da prije svih njih položi cvijeće", rekao je on.

Budimir je naglasio da očekuje da će Austrija ostati dosljedna i da će, prema zakonu koji je donijela, spriječiti održavanje manifestacija koje podstiču mržnju.

"Mi se nadamo da će konačno i Hrvatska prestati da i obilježava takve datume i da se odrekne te ideologije koja je dovela do milionskog stradanja Srba, Jevreja i Roma i drugih antifašista", rekao je Budimir.

On je ponovio da je bilo očekivano da će Hrvatska ulaskom u EU odreći svoje ustaške prošlosti, te da će prestati sa revidiranjem istorije, što ona i dalje uporno čini.

"Ne treba zaboraviti da je u Hrvatskoj proteklih decenija oskrnavljeno i uništeno više od 3.000 spomen obilježja antifašističke borbe koju su u Hrvatskoj uglavnom vodili Srbi i na osnovu koje je stvorena avnojevska Hrvatska", rekao je Budimir.

Hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović juče je posjetila Macelj, Blajburg i Hudu jamu gdje su sahranjeni ustaše, domobrani i drugi saradnici nacističke Njemačke, među kojima pripadnici "Handžar divizije", te položila cvijeće i prislužila svjeće.

U saopštenju iz kabineta predsedika Hrvatske ocenjeno je da su "ovim masovnim ubistvom ratnih zarobljenika i civila nakon Drugog svjetskog rata prekršene sve civilizacijske norme i odredbe humanitarnog prava, prije svega Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima iz 1929. godine".