VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 06/06/2019

DROBNjAK: SOLIDAN NAPREDAK U IZUČAVANjU RUSKOG U ŠKOLAMA

 

Raduje da je interesovanje kod mladih ljudi u porastu, i to iz više razloga. Prvo, promijenila se uloga Rusije na svjetskoj političkoj sceni, imaju harizmatičnog predsjednika. Drugo, u eri interneta ruska kultura je daleko samo jedan klik mišem. I, konačno, sami Rusi su počeli ozbiljnije da rade na popularizaciji svog jezika, kaže Drobnjakova

 

BIJELJINA, 6. JUNA /SRNA/ - U Republici Srpskoj ruski jezik se još nedovoljno izučava, ali je posljednje četiri godine, ipak, ostvaren solidan napredak na "otvaranju vrata" ovom predmetu u školama, izjavila je Srni profesor ruskog jezika u bijeljinskoj Gimnaziji Rada Drobnjak.

Povodom Dana ruskog jezika, koji se obilježava danas na dan rođenja velikog književnika Aleksandra Puškina, tvorca savremenog ruskog jezika, Drobnjakova je podsjetila da je u Puškinovo vrijeme plemstvo govorilo francuski, a običan kmet ruski.

"Onda je Puškin narodni govor uveo kao osnovu standardnog, radio je sve što je i Vuk Karadžić kod nas", dodala je Drobnjakova.

RUSKOJ KULTURI PRIVRŽENIJI U HERCEGOVINI

Činjenica je, istakla je ona, da je ruski jezik u posljednje tri decenije u Srbiji i Republici Srpskoj potpuno degradiran i marginalizovan, u školama se gotovo uopšte nije izučavao, a tek u posljednjoj deceniji se ponovo uvodi kao drugi strani jezik, nažalost, uglavnom u seoskim školama koje ionako imaju problema sa malim brojem učenika i slabom opremljenošću.

Drobnjakova je napomenula da je krajem marta u Banjaluci održan okrugli sto o temi "Status i perspektiva ruskog jezika u Republici Srpskoj" na kojem je sa kolegama ukazala na potrebu određivanja savjetnika za ruski jezik pri Republičkom pedagoškom zavodu, kao što postoje savjetnici za engleski, njemački jezik i bilo koji drugi školski predmet.

"Savjetnici su neophodni da bi se obezbijedila uravnoteženost u kriterijumima ocjenjivanja učenika, izboru udžbenika, organizaciji takmičenja iz ruskog jezika", pojasnila je ona.

Direktor Zavoda objasnio je tom prilikom da se, prema Zakonu, savjetnik određuje samo za one predmete koje u državi predaje više od 300 nastavnika, a ruski jezik u cijeloj Republici Srpskoj, kako je navela, predaje tek nešto više od 50 nastavnika, što, ako se pomnoži sa nastavničkom normom, jasno govori da je ruski jezik u školama zastupljen u zaprepašćujuće maloj mjeri.

"Moram priznati da je u posljednje četiri godine, ipak, napravljen solidan napredak u `otvaranju vrata` ruskom jeziku u školama. Uvedeno je takmičenje iz ruskog jezika, i to do republičkog nivoa, a prije toga je posljednji put održano 1990. godine", istakla je Drobnjakova.

Ona je dodala da je u srednjim školama i gimnazijama dozvoljeno organizovanje nastave ruskog jezika za manje grupe učenika, čak i za grupe od najmanje tri učenika, što ranije nije bio slučaj.

Upravo ovaj "gest" Republičkog pedagoškog zavoda vratio je ruski jezik u bijeljinsku Gimnaziju "Filip Višnjić", pa je tako Gimnazija jedina škola u gradu u kojoj se ruski jezik uopšte izučava.

"Ni u jednoj bijeljinskoj osnovnoj školi ne postoji nijedan jedini čas ruskog jezika. Najbliža osnovna škola u kojoj se uči ruski jezik je u Glavičicama", navela je Drobnjakova.

Prema njenim riječima, situacija u ostalim gradovima u ovom dijelu Republike Srpske je nešto povoljnija po ruski jezik, koji se uči u Zvorniku, Milićima, Vlasenici, Šekovicima, na Sokocu...

Ona je istakla da su ruskoj kulturi privrženiji u Hercegovini, gdje je nešto bolja situacija u školama, dok se u Doboju i mjestima koja gravitiraju Banjaluci uči tek u ponekoj seoskoj školi.

"Mislim da je ovakav status ruskog jezika rezultat pukih predrasuda. Naš narod se ruskog jezika odrekao kad i komunizma i ne prestaje da povezuje jezik sa društvenim uređenjem, što je potpuno besmisleno. Komunizam je u Rusiji opstao manje od vijeka, a istorija ruskog jezika seže mnogo ranije", rekla je Drobnjakova.

Drobnjakova kaže da se često susreće i sa komentarima tipa - "Kome treba ruski jezik, to je isto kao i srpski", te dodaje da srećom, postoji i veliki broj poštovalaca ruske kulture.

ZAINTERESOVANOST ZA RUSKI JEZIK DALEKO VEĆA OD STATISTIČKIH POKAZATELJA

Drobnjakova je navela da iz gotovo svakodnevne komunikacije sa učenicima koji ne uče ruski jezik zaključuje da je interesovanje daleko veće od onog što pokazuje statistika i stanje u školama.

"Raduje da je interesovanje kod mladih ljudi u porastu, a mislim da je više faktora uticalo na to. Prvo, promijenila se uloga Rusije na svjetskoj političkoj sceni, imaju harizmatičnog predsjednika, i to neminovno privlači pažnju tinejdžerima. Zatim, u eri interneta ruska kultura nam je daleko samo jedan klik mišem. I, konačno, sami Rusi su počeli ozbiljnije da rade na popularizaciji ruskog jezika, pa tako imamo i privlačnije udžbenike, i možemo da pratimo ruske serije na televiziji, `Maša i medvjed` su osvojili simpatije svih uzrasta. Riječju, ruska kultura nam je danas dostupna, a to nije bio slucaj u prethodnim decenijama", objasnila je Drobnjakova.

Kada je riječ o motivacije učenika koji već uče ruski jezik, stvarno je najvažnija uloga profesora ili nastavnika.

"Djeca instinktivno osjete ko radi srcem, a ko samo za platu. LJubav profesora prema ruskom jeziku i ruskoj kulturi obavezno se prenese i na djecu", istakla je Drobnjakova.

ALEKSEJ DOŠAO IZ JEKATERINBURGA U BIJELJINU U OKVIRU RAZMJENE UČENIKA

Sedamnaestogodišnji Aleksej Bobkov iz Jekaterinburga godinu dana pohađa Gimnaziju u Bijeljini gdje je na razmjeni učenika putem organizacije AFS, čije je sjedište u BiH u Sarajevu.

Bobkov je Srni na srpskom jeziku, koji je naučio, rekao da je zastupljenost ruskog jezika u BiH veoma mala u odnosu na mogućnost predavanja i širenja ruske kulture.

"Ali, sve to ne zavisi od profesora koje predaju ruski jezik u školama i univerzitetama, nego od ministarstava i od mišljenja ljudi. Jer, ako ćemo biti iskreni, većina omladine odlazi u Njemačku i Francusku i njima je bitnije da uče njemački ili francuski", rekao je Bobkov.

On je naglasio da njegovi vršnjaci žele da uče ruski jezik kao drugi strani jezik, ali zbog toga što nisu učili ruski u osnovnoj školi, nemaju prava da uče ruski u srednjoj školi.

"U našoj gimnaziji ima samo 30 đaka koji uče ruski, ali ipak oni su posebni i dokazuju to putem predstava i priredbi", naveo je Bobkov.

On kaže da mu je godina u Republici Srpskoj prošla veoma brzo.

"Baš mi je žao da moram otići za mjesec dana. Za sve ovo vrijeme upoznao sam mnogo interesantnih ljudi. I zapravo, ne znam kako ću bez njih. Svi smo postali jedna velika porodica, koje ću se sjećati još dugo", istakao je Bobkov.