VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Politika18/06/2019

NEFORMIRANjE VLASTI NA NIVOU BiH - UDAR NA BUDžET I INSTITUCIJE SRPSKE

 

BANjALUKA, 18. JUNA /SRNA/ - Direktna posljedica neformiranja vlasti na svim nivoima u Federaciji BiH /FBiH/ i na nivou BiH jeste udar na budžet Republike Srpske, funkcionisanje njenih institucija i na njene građane, rekao je večeras generalni sekretar Vlade Srpske Siniša Karan.

 

On je istakao da Srpska jedina trpi zbog neformiranja vlasti na svim nivoima, a najbolji primjeri za to su blokada infrastrukturnih projekata, 150 miliona KM u "Elektroprenosu BiH" za investicije i raspodjele indirektnih poreza.

"Nema formirane vlasti u kantonima, ni na nivou FBiH i zbog toga nema novih koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza, pa se primjenjuju koeficijenti iz 2017. godine. Srpska je do sada od indirektnih poreza oštećena za ukupno 81 milion KM. Najvažniji trenutni problem, osim uvođenja BiH u političku nestabilnost, jeste direktni udar na budžet Srpske i funkcionisanje njenih institucija", naglasio je Karan.

On je dodao da je budžet Republike Srpske, bez obzira na blokade, stabilan i da Vlada redovno izvršava obaveze.

"Ali, mogli smo više napraviti u razvojnoj komponenti i investicijama", rekao je Karan za ATV.

Govoreći o blokadi formiranja vlasti, Karan je naveo da trenutna situacija nije neuobičajena jer je i ranije dugo čekano na uspostavljanje Savjeta ministara, ali da su neuobičajeni razlozi zbog kojih nije formirana vlast.

"Ovdje se radi o neformiranju vlasti zbog ucjena. Ovdje nedostaje i moral onih koji su izgubili izbore da napuste svoja mjesta i da umjesto njih dođu oni koji su dobili izbore, a time su dobili građani koji su glasali za njih. Trenutna situacija u vezi sa neformiranjem vlasti je direktno kršenje Ustava BiH", upozorio je Karan.

On je pojasnio da je suština neformiranja vlasti mnogo dublja nego što je vidljivo samo na nivou BiH.

"Ključni problem proističe iz kantonalnih skupština, a preko FBiH se odražava i na nivo BiH jer su procesi formiranja vlasti na tim nivoima direktno vezani jedan za drugi. Problemi iz kantona i FBiH su se multiplicirali i postali vidljivi na nivou BiH jer nisu uređeni unutrašnji odnosi u Federaciji", ocijenio je Karan.

Prema njegovim riječima, problemi u vezi sa migrantskom krizom su jedna od posljedica neformiranja vlasti na nivou BiH.

"Nosioci funkcija na nivou BiH nemaju kapacitet u tehničkom manadatu, ne funkcionišu zakonodavna tijela i druge institucije i nema saradnje međunarodnim institucijama", kaže Karan.

On je ocijenio da je migrantska kriza bila bum u kojem se institucije BiH apsolutno nisu snašle, dok su rukovodstvo i Vlada Srpske reagovali odlično i dali preporuke svima koji imaju nadležnosti u vezi sa tim problemom.

"Zahvaljujući tom reagovanju, migrantska kriza u Srpskoj nije izazvala bezbjednosne ili druge teže implikacije i držimo je pod kontrolom. Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske kontroliše situaciju u vezi sa migrantskom krizom u Srpskoj, a prihvatilo je i da pomogne Graničnoj policiji BiH. Ali, ne smijemo biti opušteni jer je moguć novi migrantski talas. Milion migranata čeka na pokretanje u Turskoj", rekao je Karan.

On je istakao da će migrantska kriza u budućnosti biti proces kojim će se baviti cijela Evropa, pa možda i cijeli svijet, te da će migracije biti dominatna tema sljedećih 10 do 20 godina.

"Moguće je da je bilo kontrolisanog djelovanja nekih država da migranti uđu u BiH. Stekao se utisak da je interes svake države samo da migranti ne budu kod njih, a ne da riješe problem. Mi smo postali posljednja brana za ulazak migranata u EU i zato se sve ovo dešava na mikrolokalitetu Bihaća", naglasio je Karan.

On je rekao da migrantska kriza nije pokazala samo nesnalaženje institucija BiH, nego i da postoji pokušaj da bilo koja kriza bude iskorištena za nametanje političkih ciljeva koji nisu mogli biti ostvareni nekim drugim putem, kao što je miješanje u nadležnosti entitetskih organa, prije svega, policijskih.

"BiH ima dovoljno kapaciteta i mogla je biti spriječena ili umanjena migrantska kriza, ali oni koji su to trebali da urade imali su za cilj da kroz migrantsku krizu postignu nešto što nisu uspjeli kroz reformu policije, a to je da Ministarstvu bezbjednosti u Savjetu ministara potčine policijske organe MUP-a Srpske. Od toga nema ništa i svi moraju da porihvate trenutnu situaciju na terenu", poručio je Karan.

Govoreći o inicijativi da pripadnici Oružanih snaga BiH budu raspoređeni na granici sa Srbijom, Karan je istakao da je to još jedan aspekt dodavanja političkog konteksta priči o migrantima.

"Nekada se donose odluke kojima se želi isprovocirati reagovanje Republike Srepske", rekao je Karan.

Prema njegovim riječima, migrantska kriza ima veliki bezbjednosni aspekt.
"To su lica koja nemaju lične dokumente i policijski i tužilački organi ne mogu da djeluju, a ona su ujedno i žrtva kriminalnih radnji, posebno trgovine ljudima", naglasio je Karan.

On je rekao da je rješenje svih krupnih problema u BiH u dva ključna principa - paritetu i konsenzusu, te da Srpska samo traži da to bude primjenjeno.

"Takođe, onog časa kada kompletna međunarodna zajednica u BiH spakuje kofere, kada nestane OHR-a i kada Ustavni sud BiH počne da djeluje štiteći Ustav, a ne da ga ruši svojim odlukama na štetu jednog naroda u korist drugog ili druga dva, tada će biti rješenja za sve probleme. Problem stranaca je što su uvijek na jednoj strani i ta strana, uglavnom bošnjačka, to koristi. Oni su remetilački faktor i ovdje je problem neprincipijelne arbitraže međunarodnog faktora", kaže Karan.

On je ocijenio i da se u BiH pod plaštom aktivnosti međunarodne zajednice desio proces odumiranja države, kojeg domaći lideri nisu bili ni svjesni i pristali su na to jer nisu znali šta rade.

"To je podrazumijevalo depolitizaciju svih institucija i stvaranje raznih agencija kojih danas imamo na desetine na nivou BiH. To je koncept međunarodne zajednice na koji smo nasjeli i stvorili veliki broj institucija i tijela koji ne odgovaraju nikome osim mentorima koji su i vršili pritisak da to bude urađeno. Institucije, posebno pravosudne, su pod njihovim uticajem, a ne pod uticajem domaćih tijela, prije svega, zakonodavnih. To nema nigdje u svijetu", naglasio je Karan.