VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan20/08/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 22. AVGUSTA /SRNA/ - Danas je četvrtak, 22. avgust, 234. dan 2019. Do kraja godine ima 131 dan.

 

1485. - Engleski kralj Ričard Treći poginuo u bici kod Bosvorta u borbi sa trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Time je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, sa kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.

1567. - Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo, kao vojni namjesnik Nizozemske, započeo vladavinu poznatu kao "Albin teror", čime je rasplamsao oslobodilački rat, okončan oslobađanjem od Španije i potom osnivanjem Holandije.

1642. - U Engleskoj počeo građanski rat pristalica krune i parlamenta, poslije izjave kralja Čarlsa Prvog Stjuarta da su članovi parlamenta izdajnici, okončan 1645. porazom kralja, koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.

1848. - Rođen srpski general lužičkosrpskog porijekla Pavle Jurišić Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, veoma zaslužan za blistave pobjede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku je primljen 1876. kao dobrovoljac sa činom poručnika i već se u srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspješno je komandovao Prvim dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svjetskom ratu je 1914. kao komandant Treće armije primio prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom je komandovao i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.

1854. - Rođen srpski kralj Milan Četvrti Obrenović, tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država. Postao je knez 1868, poslije ubistva kneza Mihaila Obrenovića i u spoljnoj politici se isprva oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja objavio je 1876. rat Turskoj, koji je 1877. neuspješno okončan. Iste godine je, pod uticajem Rusije, ponovo zaratio s Turskom, ovog puta uspješno, pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši vranjski, niški, pirotski i toplički okrug, a u julu iste godine na Berlinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije, oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio tajnu konvenciju. Njome se obavezao da neće raditi protiv austrougarskih interesa u Bosni i Hercegovini niti sklapati sporazume s trećim zemljama bez prethodnog dogovora s Austro-Ugarskom. Beč je zauzvrat garantovao njegov ostanak na prijestolu i diplomatsku pomoć za širenje Srbije ka jugu, ali je nagodba u narodu shvaćena kao izdaja nacionalnih interesa. Proglasio je 1882. Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem, a 1883. je u krvi ugušio Timočku bunu. Kad se Bugarska 1885. ujedinila sa Istočnom Rumelijom, objavio joj je rat da bi zauzeo dio bugarske teritorije i tako vratio navodno poremećenu ravnotežu na Balkanu. Postao je još nepopularniji poslije neuspjeha u tom ratu, koji je, uz to, neodlučno i nevješto vodio, pa je 1888. morao da prihvati liberalni ustav kojim je Srbija postala parlamentarna monarhija. Izazvao je nezadovoljstvo pokušajem da izigra ustavne odredbe, 1889. je abdicirao u korist maloljetnog sina Aleksandra, a 1901. je umro u Beču.

1859. - Zbog ratnih neuspjeha, finansijskog sloma države i otpora policijskom nasilju u svim krajevima Habsburške monarhije, car Franc Jozef Prvi smijenio je do tada svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Baha, čime je okončana apsolutistička i centralistička politika poznata kao "Bahov apsolutizam".

1862. - Rođen francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljivač moderne muzike. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvario je vlastiti muzički jezik i stil. Djela: klavirska "Arabeske", "Bergamska svita", "Dječji kutak", "Estampe", "Slike", "Prelidi", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno", "More", vokalna "Pet Bodlerovih pjesama", "Zaboravljene arijete", "Galantne svečanosti", opera "Peleas i Melisanda", kamerna muzika.

1864. - Potpisana Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika u ratu, što je prethodilo osnivanju Crvenog krsta.

1891. - Umro češki pisac Jan Neruda, koji je odigrao važnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv malodušnosti sunarodnika podleglih njemačkom kulturnom uticaju. Djela: zbirke pripovijedaka "Malostranske pripovijetke", "Arabeska", "Željeznički radnici", zbirke pjesama "Prosti motivi", "Kosmičke pjesme", "Balade i romanse", "Pjesme na Veliki petak", eseji "Češko društvo", "Literatura, pozorište, likovna umjetnost i muzika", "Štetni pravci", "Moderni čovjek i umjetnost".

1904. - Rođen kineski državnik Deng Sisijan, poznat kao Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. vijeka. Najmnogoljudnijom zemljom svijeta je vladao od 1978, a s posljednje zvanične rukovodeće funkcije povukao se 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti u januaru 1997.

1910. - Japan poslije pet godina protektorata nad Korejom pripojio tu azijsku zemlju. U japansko-kineskom ratu krajem 19. vijeka Tokio je preuzeo od Pekinga politički i ekonomski uticaj u Koreji.

1914. - Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Belgiji.

1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu doprle do Lenjingrada, čime je počela bitka za grad, završena u januaru 1944. pobjedom Crvene armije. Tokom opsade život je, mahom od gladi, izgubilo 620.000 stanovnika Lenjingrada.

1941. - Iz zatvora u Sremskoj Mitrovici u Drugom svjetskom ratu pobjegla 32 robijaša, mahom komunisti. U bjekstvu kroz podzemni kanal pomogao im je učenik srednje tehničke škole u Novom Sadu - partizan s Fruške gore Boško Palkovljević - Pinki, kasnije proglašen za narodnog heroja, koji ih je odveo u partizanski odred.

1942. - Umro ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre. Kao koreograf je nastojao da spoji igru, muziku i slikarstvo. Mnoge njegove koreografije izvode se i sada: "Polovecke igre", "Šopenijana", "Silfide", "Žar-ptica", "Petruška", "Frančeska da Rimini", "Šeherezada", "San o ruži", "Smrt labuda".

1958. - Umro francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Vjerno je naslikao francusko građansko društvo na početku 20. vijeka. Djela: romani "Žan Boroa", "Porodica Tibo" /11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940/, komedija "Testament čiča-Lelea", crtice iz seljačkog života "Stara Francuska".

1971. - Predsjednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa Gonsalesa u vojnom udaru je oborio pukovnik Ugo Banser Suares.

1978. - Umro predsjednik Kenije i publicista Džomo Kenijata, jedan od najistaknutijih afričkih boraca protiv kolonijalizma. Bio je predsjednik Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. izborio nezavisnost zemlje od Velike Britanije, zatim premijer, a od 1964. šef države. Djela: "Prema planini Keniji", "Kenija, zemlja sukoba", "Moj narod Kikuju", "Harambi", "Džomo Kenijata - patnja bez gorčine".

1985. - Na aerodromu u Mančesteru poginulo 55 ljudi britanskog putničkog aviona "boing 737", koji se zapalio pošto je pilot morao da odustane od polijetanja.

1995. - Parlament Etiopije izabrao Negasa Gidadu za šefa države, koja je dobila novi naziv - Savezna Demokratska Republika Etiopija.

1996. - Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju okončana neuspješno pošto je Indija blokirala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.

2006. - Ruski avion sa 170 putnika i članova posade srušio se u istočnom dijelu Ukrajine, poslije neuspješnog prinudnog slijetanja.