VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan21/08/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 23. AVGUSTA /SRNA/ - Danas je petak, 23. avgust, 235. dan 2019. Do kraja godine ima 130 dana.

 

1305. - Vođa Škota u borbi protiv Engleza Vilijam Volas obješen u Londonu.

1754. - Rođen francuski kralj Luj Šesnaesti, koji je stupio na prijesto 1774. Posljednji je monarh feudalno-apsolutističke Francuske. Njegovo pogubljenje na giljotini 21. januara 1793. najavilo je jakobinski teror u Francuskoj revoluciji.

1775. - Kralj Engleske Džordž Drugi objavio da je u kolonijama u Americi izbila otvorena pobuna protiv engleske vlasti.

1839. - Na početku "Opijumskog rata" sa Kinom Velika Britanija zauzela Hong Kong.

1863. - Umro ruski glumac Mihail Sejmonovič Ščepkin, najznačajniji umjetnik tadašnjeg ruskog i svjetskog pozorišta, koji je nastojao da objasni tajne glumačkog stvaralaštva i bio uzor generacijama glumaca. Smatra se pretečom pozorišnog reditelja i glumca Konstantina Sergejeviča Stanislavskog.

1864. - Rođen grčki državnik Elefterios Venizelos, osnivač Liberalne stranke i pet puta premijer od 1910. do 1933. Predvodio je borbu za oslobođenje Krita od Turaka i ujedinjenje tog grčkog ostrva u Mediteranu sa maticom. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912. i uspio je da ojača i proširi Grčku u dva balkanska rata i u Prvom svjetskom ratu. Bio je prisan prijatelj srpskog državnika Nikole Pašića, a veliku naklonost prema Srbima dokazao je u najtežim danima Srbije. Kad su u Prvom svjetskom ratu Centralne sile ponudile Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom i ratuje protiv nje, ponudu je glatko odbio, rekavši: "Grčka je veoma mala zemlja da bi učinila jedan tako nečastan gest". Kao premijer je reformisao radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. U proljeće 1935. pokušao je da revolucijom omete obnovu monarhije, ali nije uspio i morao je da emigrira u Francusku, gdje je 1936. umro.

1876. - U boju na Šumatovcu brojno slabija srpska vojska, pod komandom ruskog dobrovoljca generala Mihaila Grigorjeviča Čerijajeva, odbila više snažnih napada na Aleksinac. Tursku vojsku predvodio je Abdul Kerim-paša. Pretrpjevši velike gubitke, Turci su se prebacili na lijevu obalu Južne Morave i produžili operacije prema Đunisu.

1912. - Rođen američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

1914. - Japan objavio rat Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu, zahvaljujući čemu su mu na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. dodijeljene mnoge njemačke kolonije u Tihom okeanu.

1926. - Umro američki glumac italijanskog porijekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvijezda početkom 20. vijeka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno ženske publike. Premda skromnih glumačkih mogućnosti, proslavio se u nijemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki. Filmovi: "Četiri jahača apokalipse", "Dama s kamelijama", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pijesak", "Mladi radža", "Gospodin Boker", "Crni orao".

1927. - Američki anarhisti italijanskog porijekla Nikola Sako i Bartolomeo Vanceti - premda potpuno nevini - pogubljeni u Masačusetsu /SAD/, uprkos protestima širom svijeta.

1939. - Ministri inostranih poslova Njemačke i SSSR-a Joahim fon Ribentrop i Vjačeslav Mihajlovič Molotov u Moskvi potpisali desetogodišnji sporazum o nenapadanju, kojim je vođa Trećeg rajha Adolf Hitler dobio odriješene ruke za napad na Poljsku, što je izazvalo ogromno iznenađenje i pometnju među komunistima širom svijeta. Dvije sile su se obavezale na "odustajanje od svakog akta nasilja, agresivnog postupka i svakog napada jedne na drugu, i kako pojedinačno, tako i u zajednici s drugim silama". Poslije Drugog svjetskog rata se saznalo i za tajni protokol kojim su razgraničeni interesi i sfere uticaja u baltičkim zemljama. Njemačka je prekršila sporazum 22. juna 1941. godine napadom na SSSR.

1944. - Savezničke trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile francuski grad Marsej.

1944. - U Drugom svjetskom ratu rumunska armija je, primorana zbog ulaska sovjetskih trupa na njenu teritoriju, okrenula oružje protiv dotadašnje saveznice nacističke Njemačke, a kralj Mihail Prvi naredio je hapšenje vojnog pronacističkog lidera zemlje maršala Jona Antoneskua. Datum iznuđene promjene strana pri kraju rata u Rumuniji se slavi kao nacionalni praznik.

1945. - Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donijela zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet "višak" zemlje i poljoprivredne imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

1962. - Američki telekomunikacioni satelit "Telstar" emitovao prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.

1982. - Umro brazilski filmski režiser, scenarista i producent Alberto de Almeida Kavalkanti, koji je između dva svjetska rata, radeći u Evropi, znatno uticao na francusku filmsku avangardu i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: "Ivet", "Voz bez očiju", "Kapetan Frakas", "Odmor đavola", "Smrt noći", "Nikolas Niklbi", "Prvi džentlmen", "Zemlja je uvijek zemlja", "Pjesma mora", "Gazda Puntila i njegov sluga Mati".

1987. - Irački ratni avioni bombardovali ključni iranski petrohemijski kompleks u Bandar Homeiniju.

1989. - Umro srpski vajar Nebojša Mitrić, u čijem opusu posebnu cjelinu čine medaljoni sa portretima i biste. U ranijoj fazi je pretežno radio u tehnici kovanja dekorativne kompozicije, a kasnije je skulptorski jezik zasnivao na spoju figuralnih i apstraktnih elemenata, inspirišući se srpskom srednjovjekovnom istorijom. Beogradu je poklnio monumentalne skulpture despota Stefana Lazarevića i Milutina Bojića, Kruševcu cara Lazara, a na reljefima je ovjekovječio mnoge glumce i znamenite ličnosti kulture i umjetnosti. Obično je uz ime dodavao potpis "Vajar varoši beogradske". Posljednje djelo je krst na hramu Svetog Save na Vračaru.

1990. - Sovjetska republika Jermenija objavila nezavisnost, a Estonija je otpočela pregovore o odvajanju od SSSR.

1990. - Istočna i zapadna Njemačka najavile ponovono ujedinjenje 3. oktobra 1990. i okončanje podjele uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata i poraza nacističke Njemačke.

1992. - Oko 200 mladih neonacista u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hotel za izbjeglice iz inostranstva u njemačkom gradu Rostok i potom tokom noći vodilo pravu bitku sa policijom.

1997. - Zambijska policija na mitingu opozicije u Kabveu pucnjem iz vatrenog oružja ranila bivšeg predsjednika Zambije Keneta Kaundu.

2000. - Umro srpski glumac Milivoje Mića Tomić. Rođen je u Beogradu gde je studirao pravo, a zatim na Muzičkoj akademiji Dramski odsjek. U prvim godinama Beogradskog dramskog pozorišta, Ateljea 212 i prve samostalne pozorišne grupe - Dramska družina A, ostvario je niz zapaženih uloga. U legendarnoj, prvoj postavci Beketovog "Čekajući Godoa", Tomić je ostvario prvu veliku ulogu. Tokom više od 50 godina Tomić je ostvario mnoštvo značajnih i upečatljivih uloga u pozorištu, na filmu i televiziji. Lik čika Jove Zmaja u nezaboravnoj seriji "Neven" Timotija Bajforda zapamtile su generacije. Uloge: "Tri", "Neprijatelj", "Buđenje pacova", "Nacionalna klasa", "Majstori, Majstori", "Maratonci trče počasni krug", "Salaš u Malom ritu". Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i nagrade "Pavle Vuisić" za životno djelo 1997.

2000. - Oko 143 putnika i članova posade poginuli kada se avion kompanije "Galf er" srušio u vodama Persijskog zaliva.

2001. - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio Izborni zakon, koji je podržao i Predstavnički dom, čime je postao i zvanični akt BiH.

2001. - Jedan od vođa separatističke baskijske organizacije ETA Hoze Luis Urusolo Sistiaga, koji je 1997. godine uhapšen u Francuskoj, isporučen Španiji.

2003. - Specijalno tužilaštvo u Beogradu podiglo optužnicu za organizovanje ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića i druga krivična djela protiv bivšeg komandanta "crvenih beretki" Milorada Lukovića i još 43 lica. Ukupno 15 lica neposredno optuženo za ubistvo Đinđića i za terorizam.

2004. - EU donirala 32 miliona evra za pomoć u hrani Etiopiji, suočenom sa najvećom sušom u posljednjih 20 godina.