VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Politika21/09/2019

DODIK: RANIJE ODLUKE O NATO-u NIKO NE UKIDA - NOVE NE MOGU BITI DONESENE

 

SARAJEVO, 21. SEPTEMBRA /SRNA/ - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ranije donesene odluke u vezi sa NATO-om niko ne ukida, ali da nove ne mogu biti donesene.

 

"Ako su toliko važne prethodne odluke, neka se drže njih, ali ne može se dalje", rekao je Dodik sinoć za TV1.

On je istakao da je potrebno da se u BiH dogovore načela saradnje sa NATO-om, ali da nema kretanja BiH ka članstvu u ovom vojnom savezu.

Ističući da je vještački uspostavljena veza između donošenja Godišnjeg nacionalnog plana /ANP/ i formiranja Savjeta ministara, on je rekao da se jedno ne može uslovljavati drugim.

Dodik je poručio da ANP neće biti usvojen jer Srbi ne žele da dozvole da NATO, koji ih je bombardovao osiromašenim uranijumom i od kojeg posljedice trpe i djeca koja se sad rađaju, opere savjest.

"To bombardovanje je bilo mimo međunarodnih odluka, Savjeta bezbjednosti, bilo čega", podsjetio je Dodik i dodao da razumije zašto Bošnjaci i Hrvati to žele.

Podsjećajući da je Srbija definisala svoju vojnu neutralnost, mimo čega Republika Srpska ne želi da ide, Dodik je konstatovao da ulaskom BiH u NATO niko više ne bi postavljao negativne efekte bombardovanja, razaranja i ubijanja djece od tri godine.

Prema njegovim riječima, niko nije rekao da neće da sarađuje sa NATO-om.

"Prije izvjesnog vremena glavnokomandujući NATO-a bio je u Predsjedništvu. Ja sam rekao svoje - da njih ne zanimaju naše odluke unutra kako ćemo se mi kretati, ali ono što oni hoće ovdje jeste mir, da zajedno pokušavamo raditi na nekim pitanjima i vježbama, te učešće u međunarodnim operacijama, odnosno intervencijama", naveo je Dodik i dodao da nema ništa protiv toga.

On je rekao da nije protiv Partnerstva za mir, kao ni Individualnog akcionog plana saradnje /IPAP/, koji ističe krajem godine i za koji je spreman da glasa kada ponovo dođe u Predsjedništvo.

"Ali, ne mogu i nećemo da pristanemo na priču za aktiviranje članstva u NATO iz ovih razloga koje govorimo", naglasio je Dodik i konstatovao da bi vjerovatno bila drugačija atmosfera da NATO nije bombardovao Srbe.

Srpski član Predsjedništva BiH ukazao je na činjenicu da bi ulazak u NATO za BiH značio duplo veća novčana izdvajanja nego što se sada izdvaja za Oružane snage.

"Sve prethodne aktivnosti u vezi sa NATO-om bile su u funkciji saradnje sa NATO-om. Neke od tih odluka bile su u vezi sa MAP-om. To je bilo u atmosferi pritiska, eliminacije ljudi, Srbi su morali da `gutaju žabu`, što vole da kažu strane diplomate, ali sada je neko druge vrijeme", zaključio je Dodik.

Na pitanje koliki je uticaj Rusije u svemu ovome, Dodik je istakao da je Rusija globalni igrač i da je uvijek pokazivala interes za stanje u BiH u smislu poštovanja međunarodnih sporazuma.

"I Rusija je sama rekla da je to unilateralna operacija. /Predsjednik Rusije Vladimir/ Putin je nekoliko puta govorio o tome kako su Srbi bespravno bombardovani", podsjetio je srpski član Predsjedništva BiH.

On je naglasio da Rusija želi provođenje Dejtonskog sporazuma onako kako piše, a da ostalo bude dogovor tri naroda.

"Šta je ovdje što je izvan slova Dejtona dogovor tri naroda? Nije ništa. Sve je nametanje visokih predstavnika koji su kršili međunarodno pravo", rekao je Dodik i najavio da će visoki predstavnici za kršenje međunarodnog prava biti tuženi redovnim sudovima u zemljama u kojima žive.

Prema njegovim riječima, formirane su ekipe koje će za svakog od visokih predstavnika naći elemente za tužbu.

On je izrazio žaljenje što je zbog smrti nemoguće da bude procesuiran nekadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun.

"Svi ti vajni kriminalci koji su trebalo da odgovaraju za štetu srpskom narodu umrli su prije nego što je došlo do sudova, kao što je /Franjo/ Tuđman, /Alija/ Izetbegović, sada Ešdaun", dodao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva zaključio je da je problem to što u BiH nema istinskog dogovora tri naroda i to što postoje stranci koji uporno pokušavaju da protežiraju neke svoje favorite, što se pokazalo i u slučaju Sporazuma o formiranju vlasti u BiH, nakon čijeg su potpisivanja američki predstavnici pitanje usvajanja ANP-a postavili kao najvažnije.