VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 16/11/2019

NOVAK RADOVIĆ - BIBLIOTEKAR KOJI KNjIGAMA VRAĆA PRVOBITNI IZGLED

 

Radović napominje da kada se uđe u biblioteke širom BiH i vidi knjižni fond - na svakoj petoj knjizi fali hrbat, a to nije slučaj sa Matičnom bibliotekom Istočno Sarajevo.

 

Razgovarala: Vesna AVRAMOVIĆ

ISTOČNO SARAJEVO, 16. NOVEMBRA /SRNA/ - Šezdesetčetvorogodišnji Novak Radović iz Istočnog Sarajeva jedan je od rijetkih koji na području Sarajevsko-romanijske regije otima od zaborava stari knjigovezački zanat, kojim se bavi više od 20 godina, a bibliotekar je već 43 godine.

Radović za Srnu navodi da je prije rata radio u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu - poznatijoj kao Vijećnica, a osnivanjem Narodne biblioteke Republike Srpske na Palama počinje tu da radi. Potom dolazi u Matičnu biblioteku Istočno Sarajevo, gdje je zaposlen do danas.

"Ovdje sam došao sa `mirazom` od nekih 10.000 knjiga i bilo je potrebno mnogo da se uradi i uredi. Obrađujući te knjige, osjetio sam potrebu za njihovim `oblačenjem`, jer su mnoge bile pocijepane, a posebno hrbat - kičma knjige“, ističe Radović, po struci elektrotehničar, napominjući da je cijeli radni vijek proveo sa knjigama i "zaboravio i niski i visoki napon".

Radović napominje da je određeno predznanje o ovom zanatu stekao u biblioteci u Sarajevu, a u Narodnoj biblioteci u Beogradu proveo je određeno vrijeme na obuci. Tu je je radio sa restauratorima, knjigovescima, konzervatorima koji imaju i mašine za te procese, dodajući da su one i ovdje neophodne.

Kada se počeo baviti ovim poslom, prvo je kupio specijalno ljepilo za knjige, a makaze, skalpel i razni sitni alat donio je od kuće, te je od propadanja spasio hiljade knjiga.

"Ništa od toga se ne bi dogodilo da čovjek nema ljubavi prema knjizi. Davno sam se zaljubio u knjigu, odnosno `inficirao sam se knjiškom prašinom`, što je karakteristično za bibliotekare", ističe Radović.

Radović napominje da kada se uđe u biblioteke širom BiH i vidi knjižni fond - na svakoj petoj knjizi fali hrbat, a to nije slučaj sa Matičnom bibliotekom Istočno Sarajevo.

"Počeo sam samoinicijativno, postepeno se izdvojio, a za te poslove neophodan je hidraulični električni nož za sječenje papira, koji smo kupili i tada sam dobio još više elana i volje da radim sa više ljubavi, energije i uspješnosti. Taj nož, bez kojeg jeovaj zanat nezamisliv, imam i sada", navodi on.

Radović dodaje da je rijetko ko izrazio želju da nastavi njegov posao budući da bi trebalo da krajem godine ode u penziju. Ipak, trenutno obučava koleginicu i nada se da će uspjeti da prenese znanje.

On napominje da je rad nemoguć kada je u pitanju stari papir i knjiga koja se mora tretirati hemijski, te da takve ostavlja u posebne kutije da čekaju druga vremena.

"Kada znam da nešto ne mogu da završim, da su potrebne posebne laboratorije i oprema, onda takve knjige i ne uzimam. Imam `Bosansku vilu` original, koju smo dobili od profesora Vojislava Maksimovića, našeg legatora, ali nemam uslova da je adekvatno zaštitim i sačuvam tako da ne znam šta sa njom. Vjerovatno će završiti u kutiji i čekati hemijski tretman", navodi Radović.

Prema njegovim riječima, za rad su neophodne stege, dodajući da ima jednu rijetku staru spravu iz tridesetih godina prošlog vijeka, koju manje koristi jer više upotrebljava kamene ploče određene težine i različitih formata, koje dobija od kamenorezaca.

Radović dodaje da oštećene knjige uglavnom dobija sa dječijeg odjeljenja i beletristike i nekad može da ih završi desetak u toku radnog dana, a nekada samo jednu.

"Prosjek je oko četiri, do pet knjiga u toku dana, mada sve zavisi od stepena oštećenja", kaže Radović, navodeći da mu je žao jer ide u penziju i ne može da "izliječi" sve knjige.

"Ne znam šta ću da radim poslije završetka radnog vijeka jer previše volim knjige, ovaj posao, ali na raspolaganju sam ukoliko nekome bude trebala moja pomoć, naročito u biblioteci, uvijek ću rado da se odazovem", kaže Radović.

Koliko voli ovaj posao i kakav odnos Radović ima prema knjigama, opisao je pjesnik Radoslav Samardžija u pjesmi "Bibliotekar", koju mu je i posvetio:

"Ambulanta puna bolesnika, na štakama i Vuk su i Gete,/ svakom treba ljekovita biljka da osvježe stare epolete./ Doktor svoje tanke brke suče držeć` skalpel između tri prsta,/ da Juliju u saten obuče, starom Đuri da ogrne krsta./Okrijepljeni - jedan, drugi, treći iz hirurških skaču čarolija,/ dok proziva ljekar - `ajd sljedeći, sa vama se podmlađujem i ja".