VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Politika05/12/2019

U FOKUSU RADA SOCIO-EKONOMSKE REFORME

 

SARAJEVO, 5. DECEMBRA /SRNA/ - Zoran Tegeltija, čije imenovanje za predsjedavajućeg Savjeta ministara treba da bude potvrđeno na današnjoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH, istakao je da su ključne reformske oblasti koje će biti u fokusu Savjeta ministara usko vezane sa prioritetima u Zajedničkim socio-ekonomskim reformama za 2019-2022. godinu, koje su već usvojile vlade Republike Srpske i Federacije BiH.

 

Podnoseći ekspoze poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu, Tegeltija je rekao da će se te reforme naći na dnevnom redu prve sjednice Savjeta ministara.

"Pored Zajedničkih socio-ekonomskih reformi, prioriteti i preporuke koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU takođe su okvir za djelovanje Savjeta ministara u narednom periodu, s ciljem da što prije dobijemo kandidatski status. I na kraju, politike sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje će kroz rad vlasti na nivou BiH odblokirati neophodne investicije u zemlji, u samom su vrhu naših prioriteta", naglasio je Tegeltija.

On je naglasio da su ključne reformske oblasti Savjeta ministara ekonomija, reforma javne uprave, evrointegracije, vladavina prava, odnosi unutar BiH, saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnom zajednicom, migrantska kriza, izbjeglice, raseljena lica i povratnici i mladi, žene i ostale osjetljive kategorije.

"BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno je na nivou jedne trećine BDP-a u EU i sa trenutnom stopom rasta BiH, prema Studiji rasta i zapošljavanja za BiH, koju je izradila grupacija Svjetske banke, trebalo bi nekoliko decenija da se približi prosjeku EU", rekao je Tegeltija.

On je naglasio da nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicija predstavljaju značajan izazov, posebno jer privatni sektor ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentisani rast.

"Prema podacima Međunarodne finansijske korporacije, njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje je tek 65 odsto i najniži je u regiji, dok je produktivnost rada manja od polovine sedam manjih privreda u tranziciji u Evropi. Prema istom izvještaju, samo 15 odsto radno sposobnog stanovništva u BiH formalno je zaposleno u privatnom sektoru, dok je javni sektor i dalje preglomazan, pružajući trećinu svih radnih mjesta u zemlji", naveo je Tegeltija.

On je rekao da, prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2018/19. godinu, BiH za razliku od prethodnih godina nije poboljšala svoju poziciju, te da je i dalje nisko rangirana, što ukazuje na to da nije došlo do značajnih pomaka po pitanju njene konkurentske pozicije.

"Anketna stopa zaposlenosti za BiH za 2018. godinu iznosila je 34,3 odsto, i u blagom je porastu u odnosu na prethodnu godinu. Prema administrativnim podacima, u 2018. godini u prosjeku je bilo 804.497 osoba zaposleno, od čega su 341.521 bile žene. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je 784.094 osoba bilo zaposleno, od čega 329.922 su bile žene", istakao je Tegeltija.

On je dodao da i ostali anketni pokazatelji, stopa nezaposlenosti i stopa aktivnosti, bilježe pozitivan trend, međutim u poređenju sa zemljama iz okruženja, stopa zaposlenosti ne bilježi značajne pomake, te da se posebno žene i mladi suočavaju sa izazovima u zapošljavanju.

Tegeltija je rekao da je još od 2015. godine, kroz Reformsku agendu definisano smanjenje opterećenja rada, jer visoki nameti na rad, negativno utiču na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora i da je osim toga prosječna razlika između plata u javnom i privatnom sektoru najveća u regiji, što je prvenstveno posljedica značajnog prisustva sive ekonomije.

Prema Izvještaju o lakoći poslovanja, kaže Tegeltija, BiH je i dalje nisko rangirana, a ključni razlog je neusklađenost propisa koji se odnose na unutrašnje tržište i trgovinu, politička nestabilnost i neefikasna administracija.

"Prema tome, jedan od prioriteta u BiH je uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora kojim bi se uklonile prepreke za slobodno kretanje roba i usluga, što podrazumijeva horizontalnu harmonizaciju propisa između različitih nivoa vlasti, u skladu sa ustavnim uređenjem BiH i nadležnošću institucija", ocijenio je Tegeltija.

Prema Globalnom inovacijskom indeksu za ovu godinu, istakao je Tegeltija, BiH je rangirana na 76. mjesto od 130 zemalja i nije napravila pomake u oblasti istraživanja i inovacija.

"Nažalost, BiH je i dalje najlošije plasirana zemlja sa Balkana. Procijenjena ukupna izdvajanja za istraživanja, i privatna i javna ulaganja, iznosila su oko 0,2 odsto BDP-a, što pokazuje da od 2013. pa do danas i dalje veoma malo sredstava izdvajamo u te svrhe. IT sektor bi mogao značajnije podstaći konkurentnost, inovativnost, povećati potencijal rasta zemlje i ponuditi nova rješenja u borbi protiv korupcije", ocijenio je Tegeltija.

On je dodao da u skladu s analizom Međunarodnog monetarnog fonda, na svim nivoima vlasti u BiH postoji više od 550 preduzeća u javnom vlasništvu koja zapošljavaju oko 80.000 ljudi ili oko 11 odsto svih zaposlenih u zemlji.

"Istovremeno, oko jedne trećine procijenjenih ukupnih poreskih dugovanja su dugovi javnih preduzeća, dok je većina javnih preduzeća u neizvjesnoj finansijskoj situaciji. Ovakvo stanje uzrokuje poremećaje na tržištu i neadekvatnu raspodjelu privrednih resursa, dok produktivnost u javnom sektoru, u većini slučajeva, nije na zadovoljavajućem nivou", ukazao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, sve navedeno ima za posljedicu da zbog nedostatka prilika i perspektive za budućnost, građani napuštaju zemlju, posebno obrazovani, kvalifikovani i mladi ljudi, čime se radna snaga dodatno smanjuje, a BiH ostaje bez ljudskog kapitala.

Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je po odlivu mozgova rangirana na 140. mjesto od 144 zemlje, te veliki odlazak kvalifikovane radne snage ostaje jedan od najhitnijih i najozbiljnijih izazova sa kojima se zemlja susreće, jer će sadašnji demografski problem u budućnosti postati najveći ekonomski problem. /nastaviće se/tp