VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Društvo09/12/2019

POSLANICI 24. DECEMBRA O PRIJEDLOGU ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

 

PODGORICA, 9. DECEMBRA /SRNA/ - Skupština Crne Gore trebalo bi 24. decembra da po hitnoj proceduri razmatra Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim se predviđa podržavljenje više od 700 hramova, manastira, crkava i crkvenih objekata Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

 

Vlada Crne Gore utvrdila je ranije tekst Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim je predviđeno da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina Crne Gore prije 1918. godine.

Mitropolija crnogorsko-primorska SPC protivila se prvoj verziji zakona, naglašavajući da se njome otvara prostor za oduzimanje crkvene imovine.

Vlada je nakon toga zakon vratila na dodatne konsultacije, između ostalih, i s Venecijanskom komisijom.

"Utvrđeni prijedlog garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nisu vjernici", rekli su iz Vladi Crne Gore nakon sjednice održane prošlog četvrtka.

Mitropolija crnogorsko-primorska u međuvremenu je pokrenula potpisivanje peticije za odbacivanje Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti koji, kako ističu iz SPC, predstavlja "osnov za otimanje crkvene imovine od strane države".

Peticiju je potpisalo više od 100.000 građana Crne Gore.

Eparhije SPC koje djeluju na teritoriji Crne Gore najavile su da će 21. decembra u Nikšiću održati Veliki narodni sabor ispred crkve Svetog Vasilija Ostroškog kako bi "još jednom skrenuli pažnju domaćoj i stranoj javnosti na nepravdu kojoj su izloženi".

Iz Vlade Crne Gore obrazloženo je da se prijedlogom zakona o slobodi vjerosipovijesti utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, koja je kroz vijekove građena i sticana od javnih prihoda države.

Prijedlogom zakona je propisano da će državna imovina biti svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice.

"Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Svako sporenje u vezi sa vlasništvom nad vjerskom imovinom biće rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu s važećim zakonima u Crnoj Gori", navedeno je iz Vlade.