VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan17/01/2020

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 19. JANUARA /SRNA/ - Danas je nedjelja, 19. januar, 19. dan 2020. Do kraja godine ima 347 dana.

 

1419. - U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske branioci francuskog grada Ruana predali se vojsci engleskog kralja Henrija Petog, koji je tako okončao osvajanje Normandije.

1736. - Rođen škotski inženjer i fizičar Džejms Vat, pronalazač parne mašine 1765, što je omogućilo industrijsku revoluciju. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina. Unaprijedio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u čast mjerna jedinica za snagu nazvana je vat, a instrument za mjerenje električne snage vat-metar.

1747. - Rođen njemački astronom Johan Elert Bode, koji je pomoću niza brojeva vrlo približno ustanovio srednju udaljenost prvih sedam planeta od Sunca. Bio je direktor Berlinske opservatorije i pokrenuo je 1774. godine "Berlinski astronomski godišnjak", koji je izlazio do 1957.

1785. - Umro srpski pisac, istoričar, bogoslov, izdavač, prevodilac, leksikograf, botaničar i farmaceut Zaharije Stefanović Orfelin, jedan od najprosvjećenijih Srba 18. vijeka. Rođen je 1726. u Vukovaru, školovao se u Budimu, Beču i Veneciji. Pisao je pjesme, napisao "Večni kalendar" u kojem se prvi put kod nas govori o astronomskoj nauci, a najznačajnije njegovo književno djelo je "Život Petra Velikog" u dvije knjige. Bio je pionir i u umjetnosti, jedan od prvih srpskih kaligrafa i bakrorezaca. Radio je i geografske karte i grbovnike, crtao i rezao naslove i ukrase na knjigama, portrete, pejzaže i alegorijske figure. Najvažnije radove te vrste objavio je 1778. u "Kaligrafiji", što mu je donijelo članstvo u bečkoj Umjetničkoj akademiji.

1798. - Rođen francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i nauke o društvu - sociologije. Želio je da reformiše nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju "pozitivnom stadijumu" razvoja društva, jer je smatrao da su "teološki" i "metafizički" stadijum "istorijski zastarjeli". Djela: "Kurs pozitivne filozofije", "Rasprava o cjelini pozitivizma", "Sistem pozitivne politike", "Pozitivistički katehizam".

1807. - Rođen američki general Robert Edvard Li, komandant armije Sjeverne Virdžinije u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobijedio je vojsku Sjevera u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863, ali je, suočen s neuporedivo nadmoćijom armijom Sjevera, morao da kapitulira 9. aprila 1865.

1809. - Rođen američki pisac Edgar Alan Po, čiju poeziju karakterišu osjećanja duboke sjete i tuge i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave, iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Uticao je na francuske simboliste i engleske pjesnike Kristinu Roseti, Aldžernona Svinberna i Roberta Stivensona. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme", proza "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".

1813. - Rođen engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik, nazvan "Besemerov postupak". Čeličana koju je 1859. podigao u Šefildu i sada proizvodi čelik.

1839. - Rođen francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća, čime je silno uticao na generacije slikara, posebno na sljedbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva. Uradio je više stotina slika, uključujući remek-djela poput "Kuće obješenog", "Plave vaze", "Kartaša", "Autoportreta", "Zaliva pred Estakom", "Planine Sent-Viktoar", "Kupačice".

1865. - Umro francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom "Svojina - to je krađa", u djelu "Šta je svojina" borio se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u djelu "Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede".

1902. - Rođen srpski vizantinolog ruskog porijekla Georgije Ostrogorski, osnivač vizantinologije na Filozofskom fakultetu Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i direktor njenog Vizantinološkog instituta, vizantinolog svjetskog glasa. Najviše je proučavao ekonomsku i socijalnu istoriju Romeje i vizantijsko-južnoslovenske odnose. Uređivao je zbirku "Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije" i "Zbornik radova Vizantinološkog instituta". Napisao je više od 170 radova koji se odlikuju suptilnom analizom i snažnom sintezom. Djela: "Istorija Vizantije", "Serska oblast poslije Dušanove smrti", "Seoska poreska opština u Vizantijskom carstvu desetog veka", "Studije iz istorije borbe oko ikona u Vizantiji", "Avtokrator i samodržac", "Vizantijske katastarske knjige", "Pronija", "Problemi iz istorije vizantijskog seljaštva", "O istoriji imuniteta u Vizantiji", "O vizantijskoj aristokratiji".

1916. - Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižu jedinice srpske vojske poslije povlačenja preko Albanije, koje su poslije mjesec dana pješačenja preko albanskih gudura početkom januara dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi. Saveznička flota se nije pojavila i pješačenje je nastavljeno ka 160 kilometara udaljenoj Valoni, duž močvarnog primorja, pa su mnogi umrli slomljeni bolešću i umorom. Do aprila je na Krf prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.

1918. - Boljševici u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

1919. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Srbiji i Crnoj Gori zamijenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u ostalim dijelovima tek osnovane države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadržala je Julijanski kalendar.

1920. - Rođen peruanski diplomata Havijer Peres de Kueljar, koji je 1982. izabran za generalnog sekretara UN. Tokom deset godina na tom položaju stekao je reputaciju tihog, ali upornog predvodnika svjetske organizacije.

1938. - Umro srpski pisac cincarskog porijekla Branislav Nušić, najveći srpski komediograf, član Srpske kraljevske akademije, koji je briljantno naslikao srpsku provinciju pod dinastijom Obrenovića i Beograd s početka 20. vijeka i između dva svjetska rata. Studirao je prvo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata je radio u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Kao mladić je 1887. osuđen na dvije godine zatvora zbog satirične pjesme "Dva raba". Učestvovao je kao dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a u Prvom svjetskom ratu je prešao sa srpskom vojskom preko Albanije. Darovit portretista i pisac veoma razvijenog smisla za pozorišnu scenu i njene zakone, oštro je zapažao negativne pojave i s mnogo duha slikao svijet u kojem se kretao - od opštinskog pisara do poslanika i ministra. Njegova djela suvereno su vladala repertoarom srpskih pozorišta između dva rata, a i sada su dosta igrana kod nas i u svijetu. Djela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Mister dolar", pripovijetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske večeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Pučina", "Iza Božjih leđa".

1938. - U Španskom građanskom ratu vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka, kasnije diktatora Španije, bombardovalo je Barselonu i Valensiju i usmrtilo najmanje 700 ljudi.

1943. - Rođena američka pjevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Umrla je u oktobru 1970. zbog prekomjernog konzumiranja droge.

1945. - Sovjetska Crvena armija, koja je u Drugom svjetskom ratu nadirala ka Berlinu, izbacila njemačke snage iz poljskog grada Krakova.

1949. - Britanski sindikati istupili iz svjetske sindikalne federacije, što su ubrzo učinili i sindikati drugih zapadnih zemalja. Iste godine osnovana je "Međunarodna konfederacija slobodnih radničkih sindikata", pa je na osnovu blokovske podjele svijeta nastao rascjep i u međunarodnom sindikalnom pokretu.

1960. - SAD i Japan potpisali sporazum o međusobnoj bezbjednosti.

1966. - Indira Gandi izabrana prvi put za šefa vlade Indije, osam dana poslije iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija.

1974. - Iz Kine pod optužbom za špijunažu protjerano pet sovjetskih građana, uključujući jednog diplomatu i dva člana osoblja ambasade SSSR u Pekingu, što je bio još jedan znak ozbiljnog zahlađenja sovjetsko-kineskih odnosa.

1975. - Britanske vlasti i Irska republikanska armija saopštili da su održani prvi direktni pregovori, pet godina nakon početka sukoba u Sjevernoj Irskoj.

1983. - Umro srpski ljekar i pisac Aleksandar Kostić, profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu i dugogodišnji urednik "Biblioteke za seksualna pitanja". Autor je grandioznog medicinskog rječnika, prevedenog na više jezika. Preveo je "Polno pitanje" švajcarskog psihijatra i entomologa Ogista Anrija Forela. Ostala djela: "Polni život čovjeka", "Žena-pol, žena-čovek", "Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji", "Higijena braka", trilogija "Polno saznanje" i udžbenici "Osnovi normalne histologije", "Embriologija", "Osnovi histološke tehnike".

1983. - U Boliviji uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni šef Liona u Francuskoj pod okupacijom nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

1989. - SSSR saopštio da će jednostrano povući iz Evrope dio nuklearnih raketa kratkog dometa.

1991. - Od eksplozije iračkih raketa tipa "skad" u izraelskom gradu Tel Aviv ranjeno je najmanje 17 ljudi.

1993. - Poslije kraha vojne intervencije SAD u Somaliji prve američke jedinice napustile tu afričku zemlju.

1996. - U blizini Istanbula predali se čečenski islamski teroristi, koji su četiri dana prije toga oteli na Crnom moru jedan ruski feribot, prijeteći da će ubiti više od 240 talaca.

1998. - Potpisivanjem sporazuma u Tegusigalpi Honduras i El Salvador formalno okončali pogranični spor zbog kojeg su svojevremeno i ratovali.

2000. - Njemački list "Frankfurter rundšau" razgolitio laži NATO-a i njegovog komandanta u Evropi generala Veslija Klarka poslije bombardovanja putničkog voza na mostu preko Južne Morave u Grdeličkoj klisuri u aprilu 1999, kad je ubijeno najmanje 55 civila. Poslije tog zločina usred dana i pri vedrom vremenu Klark je na osnovu video-snimka ubjeđivao novinare da pilot nikako nije mogao da izbjegne voz koji se "iznenada pojavio". Njemački list je angažovao eksperte koji su nepobitno dokazali da je "Klarkov snimak" ubrzan 4,7 puta i da je pilot prvog aviona, koji je pogodio voz, imao najmanje 40 sekundi da obavijesti pilota druge letjelice da je na mostu voz. Prema Klarkovoj verziji, riječ je bilo o samo jednom avionu, koji je ispalio dva projektila, a pilot je morao da reaguje za manje od sekunde.

2000. - U Tunisu umro bivši italijanski premijer Betino Kraksi. On je živio u izbjeglištvu u toj sjevernoafričkoj zemlji od 1994, kad je optužen za korupciju.

2006. - U avionskoj nesreći u istočnoj Mađarskoj, kada se srušio slovački vojni avion koji je letio sa Kosmeta za Slovačku, poginule 44 osobe.

2016. - Umro Etore Skola, italijanski filmski režiser i scenarista. Tokom višegodišnje karijere, snimio je više od 40 igranih i dokumentarnih filmova, od kojih su najviše ostali zapamćeni "Ružni, prljavi, loši" , "Poseban dan", "Le Bal" i "Viva Italija".

- Danas je Bogojavljenje, hrišćanski praznik u spomen na dan kad je Jovan Krstitelj na rijeci Jordan krstio Isusa Hrista. Prema predanju, dok je Hristos izlazio iz vode, otvorila su se nebesa i na njega se, u obliku goluba, spustio Duh Sveti, rekavši: "Ovo je sin moj ljubazni, koji je po mojoj volji". To je označilo objavljivanje Bogočovjeka i njegovo javno uvođenje u spasiteljsku dužnost.