VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Društvo28/01/2020

MAHMULJIN SVU KRIVICU PREBACUJE NA ALIJU IZETBEGOVIĆA

 

BEOGRAD, 28. JANUARA /SRNA/ - Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević ocijenio je da odbrana bivšeg komandanta Armije BiH Sakiba Mahmuljina, kojem se sudi za zločine mudžahedina nad Srbima, svu krivicu za ratne zločine niza dobrovoljačkih jedinica zapravo direktno prebacuje na ratnog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.

 

Galijašević je istakao da je ovo prvi put da neki bivši komandant Armije BiH svu krivicu prebacuje na ratnog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.

On je naveo da to nije učinio čak ni Rasim Delić u Hagu, koji se tamo branio ćutanjem, a svi su odlično znali da primjenjuje tu strategiju upravo da bi zaštitio Izetbegovića, prenose frankfurtske "Vesti".

"Mahmuljin od takvog indirektnog priznanja ipak neće imati nikakve koristi zato što je jasna komandna odgovornost koja zaista kreće od Alije, nedvosmisleno utvrđena i presuđena u Haškom tribunalu, i to upravo u procesu protiv ratnog komandanta Armije BiH Rasima Delića", smatra Galijašević.

Prema njegovim riječima, i drugi sudski procesi su nedvosmisleno utvrdili jasan komandni lanac koji je povezivao vrh armije i odreda "El mudžahedin", ali i mnogih drugih dobrovoljačkih jedinica.

Galijašević je naveo da o toj jasnoj povezanosti govore i haške presude načelniku Generalštaba Izetbegovićeve takozvane Armije BiH i Sedme muslimanske brigade iz Zenice Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi.

Galijašević navodi da Mahmuljin pokušava da dokaže da je bio izvan tog lanca komandovanja i ocjenjuje da je to bilo nemoguće, jer je upravo on efektivno bio zadužen za odred "El mudžahedin".

"Uostalom, on je taj visoki oficir Armije BiH koji je zbog `uspjeha na Vozući` nagradio ne samo taj odred nego i njegovog komandanta, teroristu Abu Malog, a zatim i Treći manevarski bataljon iz Kaknja pod komandom Elvedina Šehagića Dinka, kao i diverzantski bataljon Seada Rekića", napominje Galijašević.

Oni su, dodao je on, nagrađeni mjesec dana poslije Vozuće, kad se već dobro znalo o počinjenim zločinima, pa je pitanje zbog čega je nagrađivao ubice, ako za to nije bio nadležan.

Istovremeno, kaže Galijašević, trebalo bi mu postaviti pitanje i zbog čega ništa nije učinio u rasvjetljavanju sudbine oko sto ratnih zarobljenika, koji se i dalje vode kao nestali.

On ukazuje da su ratni zločini počinjeni u Vozući u rangu onih koji su kasnije počinjeni u Siriji, ali i mnogo okrutniji, te dodaje da su u Vozući zabilježena čak 192 ritualna odsijecanja glava, i da do te brojke nisu došli čak ni najradikalnije pristalice "Islamske države".

Galijašević podsjeća da je u akciji takozvane Armije BiH protjerano najmanje 22.000 ljudi, spaljeno i srušeno do temelja 66 sela i zaseoka, a uništeno je i 12 pravoslavnih crkava i jedan srednjovjekovni manastir.

"Neće biti da komandant jedinica na terenu o svemu tome ništa nije znao. Kao što neće biti da o svim tim događajima detaljne informacije nije imao Šefik Džaferović, današnji član Predsjedništva BiH, koji je tokom rata bio načelnik Centra službi bezbjednosti Zenica", ističe Galijašević.

Prema njegovim riječima, Džaferović će kad-tad morati da se nađe na optuženičkoj klupi kako bi odgovorio zbog čega ništa nije preduzimao iako je znao za zločine odreda "El mudžahedin".

Galijašević podsjeća da su zločine odreda "El mudžahedin" prvi istraživali i utvrdili pripadnici američkih bezbjednosnih službi.

"Nakon 11. septembra 2001. godine i dokaza da su u tim napadima učestvovali i državljani BiH, američki operativci su već sljedeće godine došli u BiH otkrili direktnu povezanost dijela tog odreda s napadima na SAD. Podsjetiću da se jednom od njih, Halidu šeiku Muhamedu, i dalje sudi u Gvantanamu", dodao je on.

Na suđenju za ratne zločine nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije BiH Sakibu Mahmiljinu njegova odbrana je uložila više od 200 dokaza, uključujući i Dejtonski sporazum kojima pokušava da dokaže da tokom rata ovaj general nije imao nikakvu efektivnu kontrolu nad odredom "El mudžahedin".

Mahmuljina optužnica tereti da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja ove vojne formacije na području Vozuće i Zavidovića od 11. do 29. septembra 1995. godine, kada su ubijena 52 ratna zarobljenika, pripadnika Vojske Republike Srpske.

List napominje da Mahmuljinovi branioci tvrde da o njegovoj nevinosti svjedoče pravila, propisi i naređenja takozvane Armije BiH, ali i Dejtonski sporazum, u kome je definisan status stranih državljana na teritoriji novouspostavljene BiH bez obzira na to da li su bili pod nečijom efektivnom kontrolom ili ne.

Suđenje Mahmuljinu biće nastavljeno 5. februara.