VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan18/02/2020

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 20. FEBRUARA /SRNA/ - Danas je četvrtak, 20. februar, 51. dan 2020. Do kraja godine ima 315 dana.

 

1507. - Umro italijanski slikar Đentile Belini, poznat po motivima venecijanskih svečanosti i procesija. Insistirao je na preciznosti i njegova djela obiluju detaljima, ali su kompozicije istovremeno veoma pregledne.

1790. - Umro austrijski car Josif Drugi, prosvijećeni apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao "Patent o toleranciji", kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u vjerskom i građanskom pogledu izjednače s rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je sve vratio na pređašnje stanje.

1808. - Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. vijeka. Njegove duhovite, smjele i zajedljive karikature, koje je uglavnom objavljivao u listu "Šarivari", donijele su mu i dosta nevolja - 1832. je odležao šest mjeseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa. Izradio je veći broj slika socijalnog i literarnog sižea, koje karakteriše neposrednost i sažetost likovnog izraza.

1860. - U Novom Sadu izašao prvi broj "Danice", najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao srpski pisac Đorđe Popović. "Danica" je okupila stotinjak srpskih pisaca, uključujući Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića - Zmaja, Lazu Kostića, LJubomira Nenadovića i odigrala je značajnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti i raspoloženja za ujedinjenje teritorijalno rascjepkanog srpstva. Značaj časopisa je opao kad su ga 1866. napustili najbolji saradnici zbog neslaganja s urednikom Đorđem Rajkovićem.

1866. - Rođen srpski pisac Milorad Mitrović, autor lirskih pjesama, balada i romansi, koji je u političko-satiričnim pjesmama izvrgao podsmijehu političke prilike u Srbiji. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i kao činovnik je radio u Užicu, Čačku, Mionici, Smederevu i Knjaževcu. Poslije prevrata 1903. postao je sekretar Apelacionog suda u Beogradu. Počeo je da piše pod uticajem Vojislava Ilića i prvu zbirku je objavio 1899. pod naslovom "Knjiga ljubavi". Naročito su bile popularne njegove pjesme "Don Ramiro", "Papučica", "Sigurna pesma". Neke su i komponovane, poput pjesme "Bila jednom ruža jedna". Napisao je i fragmente tragedije "Despot Lazar Branković".

1886. - Rođen mađarski revolucionar Bela Kun, vođa Mađarske revolucije 1919. Zarobljen je u Prvom svjetskom ratu na Istočnom frontu 1916, a poslije Februarske revolucije u Rusiji 1917. postao je član Gubernijskog komiteta Ruske socijaldemokratske radničke partije u Tomsku i potom jedan od rukovodilaca inostranih odreda Crvene armije. Po povratku u Mađarsku krajem 1918. je osnovao Komunističku partiju Mađarske. Kad je u avgustu 1919. poražena Mađarska Sovjetska Republika, proglašena u martu 1919, pobjegao je u Austriju gdje je uhapšen, ali je pušten na intervenciju Moskve. Po povratku u SSSR borio se u građanskom ratu protiv snaga generala Petra Nikolajeviča Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske. Uhapšen je u staljinističkim čistkama i strijeljan 1939.

1904. - Rođen ruski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, sovjetski premijer poslije obaranja Nikite Hruščova 1964. do pred smrt 1980. U Crvenu armiju je stupio 1918. kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki između 1935. i 1938. od predradnika je napredovao do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, poslije čega je nastavio da se penje ka vrhu vlasti. Od 1940. do 1953. bio je potpredsjedenik Savjeta narodnih komesara, odnosno Ministarskog savjeta, a 1960. je postao prvi potpredsjednik Ministarskog savjeta SSSR.

1908. - Umro pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovijetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života, romane i drame. U djelima iz zavičajnog primorskog života iskazao je veliki dar posmatranja, živopisnog slikanja sredine i ljudi, s potresnim svjedočanstvima patnji pravoslavnih Srba u Zagori i Dalmaciji i njihovom opiranju agresivnim nastojanjima Rimokatoličke crkve da im nametne tuđu vjeru. Prevodio je francuske pisce Gi de Mopasana, Emila Zolu, Žana Molijera. Djela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovijedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče".

1910. - Ubijen predsjednik egipatske vlade Butros Gali.

1920. - Umro američki istraživač i admiral Robert Edvin Piri, čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspjela da prva dospije do Sjevernog pola. Ispitao je najsjeverniji dio Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je ostrvo. Djela: "Na Sjever preko Velikog leda", "Najbliže polu", "Sjeverni pol", "Tajne polarnih putovanja".

1924. - Rođen američki filmski glumac afričkog porijekla Sidni Poatje, prvi crnac dobitnik nagrade "Oskar". Filmovi: "Prkosni", "Poljski ljiljani", "Ivica grada", "Bjekstvo u lancima", "U vrelini noći", "Gospodinu s ljubavlju", "Pogodi ko dolazi na večeru".

1925. - Rođen američki filmski režiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramaturških klišea tradicionalnih američkih filmskih žanrova i principa modernog, prevashodno evropskog filmskog izraza. Filmovi: "Odbrojavanje", "Kockar i bludnica", "Privatni detektiv", "Svi smo mi lopovi", "Kalifornijski poker", "Nešvil", "Kratki rezovi", "Tri žene", "Svadba", "Kanzas siti".

1938. - Šef britanske diplomatije Entoni Idn podnio ostavku zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena prema njemačkom nacističkom diktatoru Adolfu Hitleru.

1962. - SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod "Merkjuri-Atlas 6", u čijoj je kapsuli "Frendšip 7" bio Džon Glen, prvi američki astronaut.

1975. - Vlada kiparskih Grka pozvala UN da odrede krajnji rok za povlačenje s ostrva 40.000 turskih vojnika, ali zbog strateškog značaja Turske za SAD i NATO pakt to nije učinjeno, niti je Ankara kažnjena zbog agresije i okupacije sjevernog dijela Kipra.

1979. - Erupcija indonezijskog vulkana "Sinira" usmrtila 175 ljudi.

1985. - U Irskoj, uprkos žestokom protivljenju Rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.

1986. - U orbitu lansiran prvi dio sovjetske kosmičke stanice "Mir".

1991. - Skupština Slovenije glasala za otcjepljenje od Jugoslavije.

1996. - Zetovi iračkog predsjednika Sadama Huseina - general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel vratili se s porodicama u Irak iz šestomjesečnog izbjeglištva u Jordanu. Irački predsjednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije - navodno u porodičnom obračunu - obojica ubijena.

1997. - Vlada SAD odbila da prizna nadležnost Svjetske trgovinske organizacije u sporu sa Evropskom unijom o trgovini sa Kubom, kojoj su Amerikanci jednostrano nametnuli ekonomske sankcije.

2001. - Apelaciono vijeće Haškog tribunala potvrdilo presude bošnjačkim i hrvatskim funkcionerima zbog kršenja Ženevske konvencije u logoru Čelebići: Esad Landžo osuđen na 15, Hamza Delić na 20, Zdravko Mucić na sedam godina zatvora, dok je Zejnil Delalić oslobođen svih optužbi.

2004. - Bivši glavni tužilac Haškog tribunala Luiz Arbur imenovana za novog visokog komesara UN za ljudska prava.