VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 24/02/2020

HRAM HRISTA SPASITELJA - SVJEDOK SNAGE I VOLJE ZA OPSTANAK

 

Parohija banjalučka u Drugom svjetskom ratu je ostala bez ijednog hrama. Ukupno 26 godina nije bilo bogomolja, dok danas Banjaluka ima 25 izgrađenih i jedan hram u izgradnji koji su raspoređni u cijeloj parohiji

 

Pripremila: Ana BENCUN

BANjALUKA, 24. FEBRUARA /SRNA/ – Saborni hram Hrista Spasitelja nalazi se na mjestu gdje je 1939. godine sagrađen Hram Svete Trojice, koji su ustaške vlasti do temelja srušile u Drugom svjetskom ratu, te danas svjedoči o teškim vremenima za Srpsku pravoslavnu crkvu u Banjaluci, ali i o njenoj snazi i volji za opstanak, rekao je Srni starješina ovog hrama Ratko Radujković.

"Ideologija koja je nametnuta poslije Drugog svjetskog rata je mnogo naštetila Crkvi, jer, osim nedostatka hramova, omladina je odvojena od Crkve", kaže otac Ratko.

Prema njegovim riječima, smjenom bivšeg komunističko-ateističkog sistema, te izgradnjom hramova i ponovnim uvođenjem vjeronauke u škole, narod je oslobođen od straha da pokaže vjeru u Boga, u Crkvu, koju je do tada morao da krije, između ostalog, zbog egzistencije.

HRAMOVI - BOŽIJI DOMOVI

Otac Ratko je naveo da Banjaluka danas ima 25 izgrađenih i jedan hram u izgradnji koji su raspoređni u cijeloj parohiji da bi bili pristupačni vjernicima i kako bi im uslišili želju da se pomole Bogu.

"Hramovi su domovi Božiji gdje narod kroz molitvu traži utjehu i smirenje i svako ko dođe u hram da se Bogu pomoli, on se na neki način i ispovijedi za svoje grijehe", rekao je otac Ratko.

On je napomenuo da hram ima značajnu ulogu u životima vjernika jer ih svakodnevno svojim postojanjem i zvucima zvona poziva na molitvu.

"U tim momentima, vjernici ne mogu ostati ravnodušni. Ako možda i nisu u mogućnosti da posjete hram, sjete se Boga, te misle o svojoj duši i svom spasenju", govori otac Ratko.

TURISTE TREBA UGOSTITI NAJBOLJE MOGUĆE, BEZ OBZIRA NA VJERU I NACIJU

Otac Ratko smatra da su hramovi, manastiri i ostale bogomolje biseri vjerskog turizma koji se prepliće sa kulturnim turizmom, te da je neophodno voditi računa da se turisti ugoste na najbolji mogući način, bez obzira koje su vjere, nacije i odakle dolaze.

"Svuda po svijetu turisti uz kulturno-istorijske znamenitosti posjećuju i vjerske hramove, koji su čuvari tradicije, a tako je i na ovim prostorima. Svi koji dođu u posjetu Banjaluci, doći će i u Hram Hrista Spasitelja da bi se upoznali sa našom arhitekturom, slikarstvom, te da čuju crkveni hor", rekao je otac Ratko.

On je naveo da ga posebno veseli što je došlo vrijeme kada niko ne zabranjuje da se grade hramovi, da se drže časovi vjeronauke u školama, te obrazuje mladi kadar sveštenika.

"Kao dijete koje je odraslo u doba komunizma, kada je na sve načine pokušavano da se omladina odvoji od Crkve, ali i kada se moralo voditi računa o svakoj izgovorenoj riječi, veoma se radujem ovom vremenu slobode da se pokaže vjera u Boga", istakao je otac Ratko.

KORIŠTEN I KAMEN TRAVERTIN, PORIJEKLOM IZ MESOPOTAMIJE

Otac Ratko kaže da je na mjestu današnjeg Sabornog hrama Hrista Spasitelja postojao predratni Hram Svete Trojice, koji su ustaške vlasti, po naredbi Viktora Gutića, porušile do temelja 1941. godine.

On je dodao da je do temelja srušen i Hram Svetog velikomučenika Georgija u naselju Paprikovac, te da je iste godine od ustaških vlasti mučenički stradao i episkop banjalučki Platon.

"Poslije Drugog svjetskog rata, 1946. godine komunističke vlasti su na mjestu porušenog sabornog hrama podigli spomenik palim borcima u Narodnooslobodilačkoj borbi protiv fašizma", podsjetio je otac Ratko.

Prema njegovim riječima, tek nakon 50 godina, 1991. godine formiran je inicijativni odbor za rekonstrukciju i izgradnju novog sabornog hrama, koji će biti posvećen Hristu Spasitelju.

"Nakon dobijanja dozvole od opštinskih vlasti i prenošenja spomenika na drugo mjesto, počeli smo sa iskopavanjem temelja i 1992. godine uradili projektnu dokumenatciju na osnovu skica koje smo pronašli u arhivu Krajine, te zatražili građevinsku i druge dozvole za izgradnju hrama", rekao je otac Ratko.

Građevinski odbor, dodao je, formiran je 1993. godine, te sa građevinskim preduzećem "Krajina" dogovorena izgradnja hrama, arkade i zvonika.

"Hram je građen od najboljih građevinskih materijala, a nabavljena je i najbolja oprema i inventar", rekao je otac Ratko.

Hram je, kaže on, građen 16 godina, te osveštan u oktobru 2009, nakon čega je proglašen za Saborni hram Vaznesenja Gospodnjeg u Banjaluci, a ujedno i parohijski hram.

On je naveo da je hram izgrađen u srpsko-vizantijskom stilu sa pet kupola i zvonikom sa kupolom, te da je rađen prema predratnom projektu Dušana Živanovića, čiji su dijelovi pronađeni u arhivu Krajine.

"Sav hram je obložen crvenim i žutim kamenom travertinom, porijeklom iz Mesopotamije, a krstovi na hramu su pozlaćeni. Na zvoniku se nalaze četiri zvona težine 6,5 tona, koja se pokreću strujom i daju tačno vrijeme", rekao je otac Ratko.

Opisijući unutrašnjost hrama, otac Ratko je naveo da ga krasi centralni sa četiri manja polijeleja, zatim oltar, u kojem se nalazi časna trpeza i ostali sveti predmeti nabavljeni u Moskvi, te ikonostas koji je rađen u duborezu sa vizantijskim ikonama.

"Hram je ozvučen i ima svoje grijanje i hlađenje, kao i svoju riznicu koja se nalazi ispod hrama. Započeto je ukrašavanje hrama sa mozaicima, a za koje je korištena najbolja venecijanska pasta, koja je dugotrajna", rekao je otac Ratko.

BANjALUKA 26 GODINA BEZ HRAMA

Otac Ratko kaže da je za vrijeme Drugog svjetskog rata porušen Hram Svete Trojice, kao i Hram Svetog Georgija na Paprikovcu, dok je hram u naselju Rebrovac pretvoren u unijatski grčko-katolički, čime je Parohija banjalučka tada ostala bez ijednog hrama.

"Banjaluka je 26 godina bila bez hrama, sve do 1967. godine, kada smo uspjeli pokriti sadašnji Hram Svete Trojice, sa čijom izgradnjom se počelo 1962. godine", rekao je otac Ratko.

Poslije rata, priča on, po jedan sveštenik je bio zadužen za četiri ili pet parohija, te su tako opsluživali narod, koji je sve to vrijeme ipak ostao vjeran Crkvi.

"To je bilo veoma teško vrijeme, jer narod 26 godina nije imao svojih bogomolja niti je bilo vjeronauke u školama, a veliki broj sveštenika je u Drugom svjetskom ratu stradao", ukazao je otac Ratko.

On se prisjetio da se novi Hram Svete Trojice, koji je smješten u Aleji Svetog Save, vrlo teško i sporo gradio, jer je to bilo vrijeme komunizma, kada je bilo zabranjeno skupljati priloge, ali da se nekako u tome uspjelo, sa onim materijalom koji se tada mogao kupiti.