VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Kultura11/03/2020

PROMOVISANA KNjIGA "RIJEČ U VREMENU" VASILIJA ŠAJINOVIĆA

 

DOBOJ, 11. MARTA /SRNA/ - U Doboju je promovisana knjiga "Riječ u vremenu", autora Vasilija Šajinovića iz ovog grada, u kojoj su sabrani tekstovi, ogledi, kritike i članci o novoj književnosti Republike Srpske koja je nastajala tokom devedesetih godina prošlog vijeka paralelno sa intelektualnim pokretom srpskog naroda i stvaranjem Republike Srpske.

 

"Tradicija i individualni talenat su ključ književnosti i u tom smislu je ta književnost i stvarana. Polazeći od tih pretpostavki, počeo sam da ocjenjujem književna djela", rekao je Šajinović tokom sinoćnje promocije u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje.

Šajinović, kao svjedok tadašnjeg intelektualnog pokreta srpskog naroda, ističe da je bilo dobro što su tokom buđenja srpske prosvjete na njenom čelu bila plejada intelektualaca, između ostalih, Radovan Karadžić, Nikola Koljević, Aleksa Buha, Vojislav Maksimović, a koja je shvatila da se mora staviti na čelo svoga naroda i boriti da se promijeni dosadašnja nakaradna politika i druge negativne prateće pojave.

"Književnost je tada najviše profitirala jer ogroman broj pisaca, naročito mlađih a i nekih stariji na čelu sa Rajkom Petrovom Nogom, stavila se u službu tradicije i duhovnosti svoga naroda i nove Republike i stvorila književnost kakva je danas prisutna", rekao je Šajinović, dodavši da je bilo i onih koji su negirali vrednost ratne književnosti.

On je naveo da je u socijalističkoj BiH književni prostor bio podređen uticajima afirmacije vrijednosti bratstva i jedinstva, što književnost ne smije da bude.

"Odlukom vlasti jugoslovenske partije 1949. godine dolazi do zabrane nacionalnih kulturnih društva jer se smatralo da su ona najveća kočnica i prepreka razvoju bratstva i jedinstava, što je suluda ideja da kultura može da vodi u stranputicu, ali na žalost to se dogodilo", rekao je Šajinović.

On kaže da je tadašnje intelektualno ćutanje u BiH bila posljedica neizazivanja vlasti i navodi da nije bio mali broj pisaca koji su, nakon što su progovrili ili talasali, bili predmet raznovrsnih tortura.

Šajinović je podsjetio da je u nemilosti partije tokom pedesetih godina prošlog vijeka bio i Branko Ćopić, a nakon smrti 1975. godine i nobelovac Ivo Andrić koji je bio optužen da je svojim dijelima BiH nanio više zla nego sve vojske, što je naišlo na ćutanje tadašnjih intelektualaca.

"To je bilo vrijeme kada se na romantičan način pravila muslimanska nacija koju prati pojava fundametalizma, period kada je Alija Izetbegović sa svojom grupom uhapšen zbog Islamske deklaracije. Ta vremena su pokazala da predstavnici Srba u Sarajevu nisu radili ništa da obezbijede ravnopravnost koja je bila proklamovana, recimo ravnopravnost upotrebe ćirilice i ekavice", rekao je Šajinović.

On je naveo da su hrvatski jezikoslovci 1967. godine donijeli Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatski/hrvatskosrpski.

Recenzent knjige "Riječ u vremenu" Momčilo Spasojević za Šajinovićevo djelo kaže da rijetka knjiga književne kritike sa nučnom dimenzijom, sa kojom Doboj u kulturnom pogledu dobija značajnu dimenziju.

Vasilije Šajinović je pjesnik, antologičar, prozni pisac i književni kritičar.