VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 19/03/2020

PARLAMENT MOŽE ODLUČITI O MANDATU STRANIH SUDIJA

 

Način izbora sudija Ustavnog suda je stvar parlamenta. Istovremeno, Ustav ne dopušta donošenje zakona o Ustavnom sudu bez izmjena Ustava. Stoga, parlament može donijeti zakon o stranim sudijama, ali ne može donijeti zakon o Ustavnom sudu bez izmjena Ustava, navodi, između ostalog, predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević.

 

Razgovarala: Željka DOMAZET

SARAJEVO, 18. MARTA /SRNA/ - Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević u intervjuu za Srnu ističe da Parlamentarna skupština BiH može odlučivati o načinu izbora stranih sudija u ovom sudu.

Na konstataciju da neki zvaničnici, uglavnom bošnjački tvrde da se iz Ustavnog suda BiH domaćim sudijama ne mogu zamijeniti stranci bez promjene Ustava, dok politički predstavnici Srba i Hrvata ističu da se to može učiniti donošenjem zakona u parlamentu BiH, Knežević kaže da ustavna norma govori da "parlament može drugačije odlučiti o mandatu stranih sudija".

"Istovremeno, Ustav BiH ne dopušta donošenje zakona o Ustavnom sudu bez izmjena Ustava. Stoga, parlament može donijeti zakon o stranim sudijama, ali ne može donijeti zakon o Ustavnom sudu bez izmjena Ustava. Riječ je o dva zakona", pojasnio je Knežević.

Osvrćući se na prijedlog zakona koji su podnijeli SNSD, HDZ BiH i Srpski klub u Predstavničkom domu parlamenta BiH, prema kome bi se trojica stranih sudija zamijenila domaćim koje bi biralo Predsjedništvo BiH, a potvrđivao Dom naroda parlamenta BiH, kao i tvrdnje nekih stranaka iz Republike Srpske koje smatraju da bi i tu trojicu sudija trebalo birati kao i sadašnjih šestoricu domaćih - u parlamentima entiteta, Knežević navodi da promjena u tom pogledu "zahtjeva i promjenu Ustava".

"Način izbora je stvar parlamenta, ali takođe upućujem na tekst Ustava kada govori o izboru 'domaćih sudija' gdje izričito kaže da, recimo, Narodna skupština Republike Srpske bira dvoje sudija. Promjena ove brojke zahtjeva i promjenu Ustava. Iz toga je jasno da se ne bi samo, eventualno, donio zakon već bi se morao promijeniti Ustav u ovom dijelu", pojasnio je Knežević.

Komentarišući ocjene da sudije u Ustavnom sudu BiH iz Republike Srpske nakon zaključaka Narodne skupštine ne treba da učestvuju u odlučivanju, Knežević je rekao da odredbe Ustava jasno govore da je kvorum za odlučivanje u Ustavnom sudu većina od ukupnog broja sudija, što je najmanje pet sudija.

"To jasno govori da bi Ustavni sud mogao da odlučuje i bez jednog, dvoje ili više sudija. Takve pozive uglavnom smatram iskazom nedovoljnog poznavanja Ustava onih koji ih iznose", rekao je Knežević.

DEFINISANjE MEĐUENTITETSKE LINIJE BI BILO KORISNO

Osvrćući se na zahtjeve Republike Srpske koja traži da se konačno definiše međuentitetska linija u BiH, što nije učinjeno ni 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a što u Federaciji BiH /FBiH/ odbacuju, Knežević je ocijenio da bi definisanje međuentitetske linije bilo korisno.

"Sve što ispunjava ustavnu normu oko međusobne saglasnosti entiteta i nivoa BiH, a služi sprovođenju Ustava BiH, smatram korisnim", naveo je Knežević.

NESPROVEDENE ODLUKE USTAVNOG SUDA

Na pitanje koliko odluka Ustavnog suda BiH do sada nije sprovedeno i ko se u BiH češće oglušivao o odluke Ustavnog suda, Knežević ističe da do sada nije sprovedeno osam odluka u "apstraktnoj nadležnosti" i sedam u "apelacionoj nadležnosti".

"U apstraktnoj, šest odluka nije sproveo parlament BiH, a dvije Parlament FBiH. U apelacionoj nadležnosti se svakodnevno mijenja izvršenje. U svemu ovome želim da naglasim da su sudovi, tužilaštva, upravni organi i vlade entiteta i Brčko distrikta efikasni u sprovođenju odluka Ustavnog suda", navodi Knežević.

Na pitanje ko je u Ustavnom sudu BiH najčešće izdvajao svoje mišljenje prilikom donošenja odluka, Knežević kaže da nije o tome vodio evidenciju.

"Od 2011. godine, od kada sam sudija Ustavnog suda, sve sudije, domaće ili strane su u nekom predmetu izdvajale mišljenja, bilo u skladu sa odlukom ili suprotno donesenoj odluci. O tome se ne vodi posebna evidencija i ne mogu da govorim o tačnom podatku", rekao je Knežević.