VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Društvo24/09/2021

NASTAVLJENA PROBNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA NA KADIĆA BRDU

 

SOKOLAC, 24. SEPTEMBRA /SRNA/ - Arheolozi su završili probna istraživanja praistorijske Gradine na Kadića brdu kod Sokoca i utvrdili da je uz ovo utvrđenje bilo zidova, obrađenih prirodnih stijena naslonjenih na zidove, što su, moguće, bile staje za stoku, rekao je Srni arheolog Blagoje Govedarica, profesor sa Univerziteta u Berlinu.

 

On je naglasio da su arheolozi u protekla četiri dana savremenom metodom napravili geomagnetski snimak lokaliteta da bi neinvazivnim metodama utvrdili da li je ispred utvrđenja Gradina bilo još kuća ili sličnih objekata koji bi se mogli definisati kao pograđe.

On je podsjetio da je Gradina na Kadića brdu na kome su prošle sedmice nastavljna arheološka istraživanja, nakon prekida od 30 godina, bila manje praistorijsko utvrđenje.

"Gradina je relativno mala po prostoru i bila je jako dugo naseljena, preko 3.000 godina i to je čini jedinstvenom, pa ostaju pitanja kakva je bila organizacija unutar tog utvrđenja, gdje su držali stoku i gdje su imali vodu", rekao je Govedarica, te dodao da je to cilj započetog istraživanja.

Prema njegovim riječima ispred utvrđenja Gradina ima jedna terasa na kojoj u ranijem istraživanju naišli na neke tragove oko konstrukcije i na sitne komade keramike.

Govedarica je naglasio da su arheološka iskopavanja u proteklih nekoliko dana samo uvod u veća istraživanja koja bi bila rađena u julu i agvustu naredne godine, kada budu obezbijeđena sredstva.

Govedarica je podsjetio da je u vrijeme prisustva Austrougarske na ovim prostorima arheološkim iskopavanjima od 1880. godine pronađeno više od 50 naselja iz kasnog i starijeg željeznog doba, iz vremena od 1.200 do 500 godina prije naše ere.

"Većinu tih naselja arheolozi su tada otkrili, ali Gradinu na Kadića brdu nisu, jer je bila udaljena u šumi, a ona je najzanimljivija i najbolja za istraživanje od svih, jer se najduže živjelo ovdje", istakao je Govedarica.

On je dodao da su druge gradine na širem području Glasinca bile intenzivno naseljene u kasnom bronzanom dobu, odnosno negdje od 1.200 do 800 godina prije naše ere, a Gradina na Kadića brdu od 3.500 godina do 400 godina prije naše ere.

"Očigledno ova priroda je bila izdašna i nije nikakvo čudo što smo tu našli i paleolitsko nalazište kod pećine Pod lipom u istom selu, koje je drugo u jugoistočnoj Evropi, sa tragom umjetnosti gdje smo našli ureze u stijeni iz doba 12.000 godina prije naše ere", rekao je Govedarica.

Profesor Govedarica, koji je i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, pokrenuo je, između ostalih, i istraživanje utvrđenja Gradina na Kadića brdu krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada su pronađeni temelji kolibe i predmeti iz mlađeg boronzanog doba, ali su radovi prekinuti zbog ratnih dešavanja.

Nastavkom istraživanja ovog arheološkog lokaliteta pokušavaju se naći odgovori na nekoliko pitanja o utvrđenju Gradina i načinu života na ovim prostorima, koja su bitna za dalja arheološka istraživanja.